Evropa
NAPETO IZNAD BALTIKA: Švedska vojska presrela ruske avione, premijer poručuje – ovo je ozbiljna stvar
14. Jun. 20260
Švedska se redovno nalazi među najpoželjnijim zemljama za život, a iza visokog standarda kriju se navike, pravila i društveni obrasci drugačiji od onih na Balkanu
Društvo
Prije 1h
0
Švedska, treća po veličini u Evropskoj uniji, a peta u Evropi je, prema brojnim anketama, među najpoželjnijim zemljama za živjeti i među vodećim zemljama u svijetu u brojnim oblastina - ima na stotine vodećih brendova svijeta, po mjerenjima u Švedskoj živi 10,7 miliona stanovnika (podaci iz 2026.) i svrstavaju se među najsretnije ljude na svijetu, piše Oslobođenje.
Švedska ima preko pet miliona domaćinstava, više od 2.103.186 osoba (oko 42 posto) čine samci bez djece; parovi bez djece 2.389.901 osoba i parovi sa djecom (do 24 godine) 3.955.590 osoba - ostalo su djeca i mladi. Šveđani najviše žive u stambennim zgradama (50,5 posto), u vlastitim kućama (41,9 posto) i specijaliziranom smještaju (7,6 posto). Šveđani ne žive u centrima gradova već im je san porodična kuća na periferiji, koja je s uređenim dvorištem. Dok imaju djecu žive u kućama, prije penzije presele u stanove, kad ostare idu u staračke domove.
O visokom standardu govori i BDP ca 760,48 milijardi USD, dok je BDP po stanovniku 70.676 USD (42.900 EUR). U Švedskoj je ca 4,7 miliona osobnih auta (426 na 1.000 stanovnika - 0,43 auta po osobi); ukupno u prometu je registrovano 8,55 miliona vozila, dok je cjelokupni vozni park (vozila koja su privremeno odjevljena) blizu 12 milijuna. Šveđani auto u pravilu voze tri do pet godina i onda kupuju novo, staro prodaju.
Posebno gledajući iz ugla doseljenika, kojih u Švedskoj ima 2,9 miliona ili 28 posto i kojima su zagarantovana možda i najveća ljudska prava u svijetu.
Bosanskohercegovačka dijaspora u Švedskoj, ca 110.000 žitelja (preko 1 posto u Švedskoj), jedna je od najbrojnijih i najbolje integrisanih, nakon Finaca, ako se oni mogu tako tretirati.
Klima Švedske: umjereno topla u obalnim područjima Götalanda, hladno u unutrašnjosti Götalanda, u Svealandu i Norrlandu je polarna. U Švedskoj je čak šest klimatskih područja, ali klima je puno bolja nego smo o tome imali predodžbe prije dolaska. U nekim krajevima sjevera dani su kraći zimi, svjetla ima samo četiri sata, duboki fjordovi i ledenjaci su samo ispod Anktartika okovani ledom, vjetrovi su jaki i gotovo stalno puše, a kiša često pada...
Klima utiče na mentalitet: duboki fjordovi i ledenjaci ispod Anktartika čine da su dani kraći zimi, priroda je okovana ledom, vulkani sa lavom i tonama sitnog pepela ometaju i avione, vjetrovi su jaki i stalno puše, kiša pada često. Svjetla u sjevernim predjelima ima samo četiri sata, buđenje iz "ledenog sna" jer dolazi proljeće, dok se ljetu posebno raduju slaveći kolektivno Midsommar iliti početak ljeta - sunčaju se svakim lijepim danom i sunčani dan im je poklon prirode.
Šveđani imaju krilaticu "Nema lošeg vremena ako ste prigodno obučeni" i koriste puno vremena za šetnje, odlaske u prirodu i u teretane, bez čega ne mogu zamisliti život; mnogi idu i na bazene koji su jako rasprostranjeni. Švedska od turizma zarađuje više od mnogih turističkih zemalja jer imaju kulturu putovanja - da su na jugu šta bi tek imali?! Zato ironično znaju kazati: "Što su ljudi sjevernije, to su marljiviji"!
Na evropskom sjeveru alkohol se pije vikendom neumjereno više nego u Evropi, ostalo je to još od Vikinga: u Švedskoj postoje prodavnice s alkoholom, pivom i vinom iznad 3,5 posto "Systembolaget". Postoji krilatica da su Šveđani pijani petkom i subotom navečer, ostale dane se ne izlazi. Mi živimo sedam dana u sedmici, Šveđani samo dva dana, ali "pošteno se opuste" - vikendom znaju biti polupani i izlozi nakon što se omladina napije i opusti.
U Švedskoj su jako skupe cigarete, postoji i snus (duhan koji se žvače), u posljednje vrijeme i električne cigare. Jako mali broj Šveđana konzumira cigarete (govori se svega 1 posto) i na pušenje je tolerancija nulta, pušenje čak smatraju nekulturnim - uglavnom puše doseljenici. Nema pušenja u kućama, stanovina, firmama, restoranima (ako nema odjel za pušače), na balkonu ili na ulici.
Šveđani su štedljiviji od Jevreja. U domaćinstvima često bračni parovi imaju svako svoj novčanik, često i frižider; hrana se kod kuće sprema jako malo. Kad uselite u stan nakon Šveđana rerne i šporeti su uglavnom neupotrebljivani - hrana se rijetko sprema kod kuće, Šveđani često naruče hranu kući ili jedu u restoranima, u koje idu češće od nas, posebno vikendom. Uglavnom svako sebi plaća hranu i piće, a konobaru se ne daje napojnica/bakšiš.
Šveđani strogo kontroliraju šta i kada jedu, visoki su a paze na kilograme i nije baš "kul" biti debeo - najšeće jedu sendvič u kojem je malo salate, bilo bi im nepojmljivo da se za doručak jedu, recimo, ćevapi. Posebno vode brigu o njezi zuba, nećete vidjeti nigdje krezavog Šveđanina!
O svemu se vodi računa, namještaj nije za sva vremena: mijenjaju ga veoma često (kao čarape), to može biti i najobičniji namještaj iz Ikee, ali da se promijeni, pa bacaju skoro nove stvari. Oblače se komotno da im je udobno, na posao idu uredni, ali ne dotjerani kao kod nas. U trgovinama, koje najviše rade vikendom i praznicima, postoje aparati na kojima se uzme papir (lap) s brojem usluge.
Drugačije se u Švedskoj shvata i bonton: svako je na "ti" (čak i kralj), u principu nema držanja kaputa partneru ili izvlačenja stolice da dama sjedne u restoranu...
Rodbina se posjećuje za Uskrs i Božić, puno manje je posjeta (koje se inače najavljuju) rodbini i prijateljima nego kod nas. Kontakti se uglavnom održavaju mobilom - uobičajena je "slika" osoba koje idu same i pričaju (reklo bi se sa sobom!) s nekim mobilom.
Pod uticajem novog vremena Šveđani se sve manje druže, inače su hladniji, "sjevernjaci" i manje komunikativni, ali izuzetno učtivi i ljubazni. Manje se druže od nas "južnjaka", manje je poznanstava i prijateljstava, jer posao je u svemu glavni, za sve drugo uglavnom nemaju vremena. Usamljenost hara, puno se gleda TV i sluša radio, svi čitaju (i u vozu i autobusu), mobiteli su zaraza i hit vremena, virtualni svijet i virtualni život u apokaliptično vrijeme.
Šveđani imaju specifične bračne zajednice: pored tradicionalnog braka tu su i "sambo" (nisu vjenčani a žive zajedno) i "särbo/serbo" (svako živi u svom stanu, viđaju se po potrebi iliti "zvizni Habibu". Razvode se češće nego su naše tradicije i zato ima jako puno djece iz više brakova. Šveđani budu u braku samo dok ljubav traje, kad prestane veza se gasi, što im omogućava i visok standrad i da svako sebi može obezbijediti stan, svako svoj frižider i novčanik i svako sebi u principu plaća piće. Na rođendane svako nosi svoj ruksak i često su u čudu kad dođu na bh. rođendane gdje im se sve servira besplatno.
Različito se shvataju obaveze u braku gdje muškarci i žene imaju ista prava, a muškarci nerijetko kuhaju više od žena. Prava istospolnih osoba su ogromna, sve više stupaju u brakove i sve se češće uvažava treći pol: on, ona i ono. U Švedskoj se i sahrane planiraju i one su uglavnom privatnog karaktera, jako mali broj osoba bude na sahranama.
Gradovi su radnim danima prazni, mnogi se hrane u restoranima, nema korza kao kod nas, te su drugačije životne i radne navike. Šveđani za vikend obično idu nekoliko dana da se opuste. Švedski gradovi su jako osvijetljeni (posebno uz Božić i advente) da se razbiju "tama i sivilo sjevera" na što komune daju ogromne finansije, a uz to su osvijetljene i zgrade i privatne kuće - Švedska uz zimske praznike izgleda kao u bajci. Šveđani idu na odmor više puta godišnje, obilaze svijet, a skijanje je dio odmora.
Švedska je poznata po različitim savezima i organizacijama za provođenje slobodnog vremena kao NBV, ABF, Studiefrämjandet i druge, koje plaćaju udruženjima za rad djece i omladine u različitim kulturnim kružocima, da bi se mladi bavili korisnim radom.
Sahrane su individualne i planirane, na njih dolaze samo najbliži i čeka se pogodno vrijeme za sahranu, sve više je kremiranja umrlih. Šveđani za naše pojmove žive dosta individualno, "u svom svijetu" - život je na usamljenosti zasnovan, novi virtualni način života preovladava.
Švedska izdvaja ogromna sredstva za biciklističke staze (kojih, kažu, ima u kilometrima više nego što BiH ima autoputeva?!), mnogi se gradovi snažno propagiraju kao gradovi biciklista, kojima na posao ide sve više Šveđana. Uz to mopedi i različiti "romobili na struju" su jako popularni, ali i sve veći problem u saobraćaju. Planirano se velike sume novca daju za sportske terene i objekte, kao npr. grad Malmö, za koji, nezvanično kažu, da ima više nogometnih terena nego cijela BiH.
Ne pitaj nikada za platu i partiju kojoj pripadaš! - to je nekulturno. Doseljenici iz BiH su zaposleni u procentima skoro kao i Šveđani, ponekad imaju i prednost jer hoće da rade u smjenama, vikendom i za praznike. Čuvena je i švedska demokratija sa parlamentom koji čini osam partija. Izbori se održavaju svake četiri godine, a Švedska ima kralja koji obavlja ceremonije.
Prosječna starost u Švedskoj iznosi 40,4 godine (EU 44,5 godina). Udio starijih u društvu je velik: oko 26 posto ukupnog stanovništva starije je od 60 godina. Šveđani žive jako dugo, među prvima su u svijetu po dugovječnosti - životni vijek: žene 84,6 godina i muškarci 81,4 godine.
Prema jednom vicu "u Malmöu vikendom rade samo semafori i Bosanci". Šveđani manje idu na fakultete nego je to slučaj kod nas, a priznaju da su izbjeglice iz BiH, koji su došli zbog agresije, u prosjeku školovanije od Šveđana.
Šveđani ne vole da se neko previše ističe na poslu, kao ni da su djeca previše opterećena time da budu "naj", mada u školstvu imaju grupe za učenike koji su posebno nadareni. Uprkos tome droge i narkotici su jako rasprostranjeni, to je savremena pošast.
Šefovska i direktorska mjesta su jako cijenjena. Učenici u školama imaju obrok i besplatne udžbenike, puno pažnje se posvećuje vaspitanju i velika je samostalnost učenika. Učenici u školama mogu provoditi organizirano svoje slobodno vrijeme sa nastavnicima, koji u školi provode obaveznih 8,5 sati: ako nemaju nastavu sjede za komputerom i vrše pripreme.
Droga je jako rasprostranjena. Manje je djece u brakovima. Šveđani su emancipovan narod i puno putuju. Veća je radna odgovirnost. Švedska je vodeća zemlja u svijetu i poznata kao "najbolja 100" - prva u brojnim oblastima, posebno proizvodnji.
Nema gužve za ulazak u autobuse i jako je organiziran javni prevoz, poznat po tačnosti. Nema klasičnog bontona. Radnici uživaju velika prava - javiš telefonom da si bolestan.
Šveđani su jako muzikalni i organizirani pa bi se moglo reći "Kroz Švedsku ne pjevaj". Uređene fasade (ne možete sami odabrati boju fasade već u komuni) i avlije; gotovo sve kuće imaju grijanje i toplu vodu, sve je više objekata koje na krovu inaju solarne panele. Struju možete prodavati državi.
Korpe za smeće su na svakom koraku i niko neće baciti papir ili opušak na javnu površinu - ako se to i desi, svi će vas prijaviti policiji, a Švedsku tretiraju i kao "policijsku državu".
Prvo što smo primijetili kad smo kao prognanici došli u skandinavske zemlje jeste da je nebo jako nisko. Klima je golim okom gledano, daleko oštrija i "lošija" nego u Jugi - vjetar poprilične jačine stalno "čarlija", manje je sunčanih dana i puno kišnih, a dešavaju se i promjene vremena tokom dana.
Porediti život u Bosni i Hercegovini (ili svakoj drugoj zemlji bivše SFRJ) sa Švedskom (ili skandinavskim zemljama) nije nimalo jednostavno bez individualnog pristupa, pa makar se on zvao i novinarski - ovo je dakle moje subjektivno viđenje.
U listu Respekt, od 24.6.2026. godine, objavljen je tekst: "Život u Švedskoj: Plate visoke, rade kraće, porodica na prvom mjestu" koji ukratko piše baš na postavljenu temu.
"Švedska se godinama smatra jednom od najuređenijih i najpoželjnijih zemalja za život. Zemlja poznata po brendovima kao što su Volvo, IKEA i igrice Minecraft nudi mnogo više od uspješne ekonomije, nudi kvalitetu života koju mnogi u regiji priželjkuju. Besplatno školstvo, snažan zdravstveni sistem, čist zrak i očuvana priroda samo su neki od razloga zbog kojih se ljudi sve češće odlučuju na život u ovoj skandinavskoj zemlji. Radna kultura u Švedskoj znatno se razlikuje od one na Balkanu. Standardni radni dan traje osam sati, ali završava već oko 17 sati, nakon čega uredi gotovo potpuno ostaju prazni. ... Hijerarhija na poslu gotovo da ne postoji. Zaposleni se oslovljavaju imenom, bez obzira na poziciju, a isto vrijedi i za odnos studenata i profesora."
"Švedska je među vodećim zemljama kada su u pitanju prava roditelja. Oba roditelja imaju pravo na ukupno 480 dana plaćenog odsustva nakon rođenja djeteta. Ovo vrijeme mogu rasporediti kako žele, a prisustvo roditelja u odrastanju djeteta smatra se normalnim i poželjnim.
Iako su plate visoke, život u Švedskoj nije jeftin. Najveći izazov predstavlja pronalazak stana, posebno u Stockholmu, gdje su liste čekanja duge, a cijene visoke. S druge strane, stanovi su uglavnom kvalitetni i dobro opremljeni. Šveđani rijetko koriste gotovinu, čak i male iznose plaćaju karticama, a neka mjesta gotovine uopće ne prihvaćaju.
Švedska je jedna od najekoloških zemalja na svijetu. Samo mali dio otpada završava na deponijama, dok se većina reciklira ili koristi za proizvodnju energije. Zbog razvijenog sistema, Švedska čak uvozi otpad iz drugih zemalja kako bi održala proizvodnju energije."
"Život u Švedskoj nosi i neka nepisana pravila: privatni prostor se strogo poštuje, razgovor s nepoznatima nije uobičajen, cipele se izuvaju prije ulaska u stan, pitanja o privatnom životu smatraju se nepristojnim. Čak i davanje imena djetetu podliježe kontroli - određena imena nisu dozvoljena.
Uprkos visokim troškovima, mnogi ističu da je u Švedskoj moguće ostvariti značajan dio prihoda. Zahvaljujući stabilnim platama i uređenom sistemu, život je predvidiv, siguran i organiziran, što je za mnoge najveće vrijednosti. Švedska nije savršena, ali nudi ono što mnogi traže ravnotežu između posla i privatnog života, sigurnosti i jasno uređenih pravila.
Upravo zbog toga ostaje jedna od najprivlačnijih destinacija za ljude iz Bosne i Hercegovine i regiona koji žele stabilniju i kvalitetniju budućnost."
Evropa
NAPETO IZNAD BALTIKA: Švedska vojska presrela ruske avione, premijer poručuje – ovo je ozbiljna stvar
14. Jun. 20260
Evropa
DRAMA NA BALTIKU: Švedski specijalci upali na ruski "fantomski" tanker
13. Mar. 20260
Šareni svijet
BH. TAPETARU GREŠKOM NA RAČUN LEGAO SKORO MILION EURA: Kad je vidio iznos, odsjekle su mu se noge – "Uplašio sam se da će mi neko pokucati na vrata!"
06. Mar. 20260
Šareni svijet
PARANOJA ILI NEŠTO DRUGO: Zbog davno izgrađenog dodatka ova je kuća postala jedna od najtraženijih nekretnina u Evropi
03. Mar. 20240
Zdravlje
BROJKE NE LAŽU: Uz ovu promjenu na jelovniku rizik od propadanja mozga pada za čak 30%
Prije 19 min0
Sport
KVALIFIKACIJE ZA LIGU PRVAKA: Borac i Levski remizirali u Banjoj Luci
Prije 37 min0
Rat u zalivu
SVIJET NA IVICI NOVOG RATA: CENTCOM potvrdio udare na Iran, Izrael se odmah uključio napadima na južni Liban
Prije 42 min0
Evropa
TAJNA OPERACIJA NA ZAPADNU EVROPE: Ukrajinski špijun likvidirao osumnjičenu za atentat u Monaku, pronađen i podrum za mučenje
Prije 46 min0
Društvo
"ZNAMO MI DOBRO KOJI NAMA LJILJANI MIRIŠU": Skandalozna propovijed fra Marija Knezovića u Hercegovini
06. Jul. 20262
Društvo
ŠENGENSKA ZAMKA ZA VOZAČE: Policija im stavlja lisice na ruke, kamioni ostaju napušteni na parkinzima
05. Jul. 20260
Društvo
BOSANAC KOJI JE POKORIO SLOVENIJU: Iz razorenog Bihaća stigao vozom, a danas je šef evropskog giganta
06. Jul. 20260
Društvo
VEHID ŠEHIĆ ZVONI NA UZBUNU: Odgovornost za mali broj registriranih birača iz dijaspore snose...
05. Jul. 20260
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.