I njemački mediji posvetili su retke izjavi srpske ministrice Snežane Paunović koja je rekla da bi etnički očistila Kosovo 1998. godine. Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, kaže da je ministrica samo rekla naglas ono što srpske vlasti zapravo misle.

Ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije, Snežana Paunović pokrenula je lavinu reakcija rekavši da bi ona, da je bila na mjestu Slobodana Miloševića, etnički očistila Kosovo 1998. godine. Zbog toga njenu smjenu traži dio oporbe, građanske udruge, studenti...

Oštre reakcije stižu i iz Bruxellesa, gdje kažu da "u Europi ne bi trebalo biti mjesta za retoriku koja opravdava i zagovara etničko čišćenje“. Takve izjave, upozoravaju, nisu ni u skladu s obvezama koje je Srbija preuzela kada je riječ o dijalogu s Kosovom.

Zastupnik Europskog parlamenta Sandro Gozi ističe da "Srbija ne može vjerodostojno tvrditi da je posvećena članstvu u Europskoj uniji dok članovi njezine vlade oživljavaju retoriku i ideologiju iz Miloševićeve ere".

Političari iz Albanije i Kosova u tome vide nastavak politike Slobodana Miloševića, zbog čega je Paunović zabranjen ulaz na Kosovo.

Bez odricanja politike

Iz Vlade Srbije zasad - tajac. No, to je normalno dok je Aleksandar Vučić u inozemstvu, jer će se stav o ovom pitanju znati tek kad on da izjavu. No, iz dosadašnjeg iskustva je jasno da takav govor mržnje, kao ni njegovi promotori nikad nisu bili kažnjeni. Dapače, njihovo napredovanje u političkoj karijeri bi nakon takvih incidenata samo ubrzalo.

Paunović se oglasila priopćenjem u kojem je istaknula da "ne odriče politike Socijalističke partije Srbije, koja je vodila Srbiju u neopisivo teškim povijesnim okolnostima, stranka koja je podnijela velike žrtve, stranka čije se ime najčešće spominjalo u Haagu, stranka koja nije molila nikoga ni za što da bi ostala uspravna i vjerna svojim idejama. Ne odričem se ni strategija svoje stranke koje su bile izabrane za okolnosti oružane pobune na dijelu kuće koja se zove Srbija", napisala je ministrica.

Iako dio javnosti smatra da su takve izjave usmjerene k skretanju pozornosti s nekih drugih događaja i problema, Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, tvrdi da je ta izjava "jednostavno odraz kapaciteta ministrice u javnim nastupima“ i da je "ona samo javno rekla ono što većina u vlasti misli“.

"To je zapravo žal što nije došlo do etničkog čišćenja, a znamo da je njena stranka SPS pokušala izvršiti etničko čišćenje Kosova. Prije toga je došlo do masovnih ubojstava kosovskih Albanaca i zbog toga je cijeli jugoslavenski i srpski vojni i policijski vrh osuđen na Haškom tribunalu. Došli smo dakle u situaciju da ministri veličaju najteža kaznena djela, što bi negdje drugdje izazvalo tektonski poremećaj, ali ovdje će to biti vijest za par dana", rekao je Popović za DW.

'Etničko čišćenje nikom nije problem'

Da je tome tako, potkrepljuje i reakcija predsjednika SPS-a i potpredsjednika Vlade, Ivice Dačića, koji je kritičare ministrice nazvao licemjerima i dodao kako je "na Kosovu izvršeno etničko čišćenje Srba", ali da to "nikoga ne zanima“.

"To je samo dokaz da etničko čišćenje koje je izvršio Milošević nikome nije problem i da ne bi bilo problem ni neko novo etničko čišćenje. Problem je kada se to kaže javno, a onda uslijedi relativizacija onoga što je rečeno. Ako se za ministricu Paunović može reći da nije dovoljno politički iskusna, pa je rekla iskreno ono što se ne govori – to se ne može reći za Ivicu Dačića. Stoga i mislim da je njegova izjava još opasnija“, smatra Popović.

Govor mržnje se u srpskom javnom prostoru brižno njeguje, a sve češće je popraćen i fizičkim nasiljem, što je bilo vidljivo tijekom nedavnih dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Nastup ministrice Paunović se uklopio u narativ vlasti po pitanju suočavanja s prošlošću, ratnim zločinima i odnosima u regiji.

"Ne samo da nije napravljen otklon od politike devedesetih nego se ta politika i glorificira. Tako da Srpska napredna stranka i SPS nastavljaju tu politiku radikala i socijalista, samo u promijenjenim okolnostima. Imamo radikalizaciju javnog govora i društvo koje je na rubu da eksplodira od nasilja – što verbalnog što fizičkog. A to što imamo ovakva iskakanja, posljedica je te sveopće radikalizacije društva. I to su posljedice politike Aleksandra Vučića i cijele njegove koalicije“, skreće pažnju direktor Centra za praktičnu politiku.

Miloševićeve politike i Šešeljeve vizije

S obzirom na to da je proteklih tjedana aktualna tema otvaranje Klastera 3 u pregovorima o pridruživanju i da je Europska komisija pokušala pohvaliti nekakav napredak Srbije, retorika ministrice Paunović sve je suočila sa stvarnošću, koja se ogleda u baštinjenju politike Slobodana Miloševića, pojačane političkim vizijama Vojislava Šešelja. Popović zato  procjenjuje da će "Europska komisija, kako vrijeme odmiče, sve teže moći održavati taj realpolitički stav, gdje na svaki način pokušava zadržati Srbiju na europskom putu, iako je ova vlast s tog puta odavno skrenula".

"Vjerojatno nije lako ni ljudima iz Komisije da nastave žmiriti, jer je vlast Aleksandra Vučića sve gora i gora. Ali, davno je trebala biti povučena crvena linija ispod koje se ne može ići, a mislim da je Vučić prešao sve crvene linije, i ne znam koliko će se moći držati ovakva pozicija prema njegovoj vlasti“, navodi Popović.

Traume izgubljenih ratova očito su i dalje tema na kojoj se dobivaju politički bodovi u Srbiji. To poglavlje, smatra Popović, nikad nije zatvoreno. 

"Nacionalistička ideologija upravo to i radi, ona mora kopati po ranama i stalno širiti uvjerenje da opasnost još nije prošla. Na žalost, vlast ovakva kakva je, ima mogućnost mobiliziranja društva na vrlo opasnim osnovama. Mislim da ovo čak nije konačni znak povratka u devedesete – ovo je samo jedan jak signal koji nas na kraju samo podsjeća tko su bili akteri politike devedesetih. Dakle isti oni koji su i danas na vlasti“, zaključuje Popović.