Izostanak kiše i visoke temperature ovoga ljeta uzrokuje velike probleme poljoprivrednim proizvođačima u Hercegovini.

- Dugotrajna suša i visoke temperature izravno utječu na poljoprivredne kulture na način da biljka gubi energiju i smanjuje se priljev hranjivih tvari u plod - kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković, naglasivši kako je voda u Hercegovini postala ograničen resurs prema kojemu se moramo odnositi znatno racionalnije.

Posljedice ovogodišnjih ekstremnih vremenskih uvjeta ponajviše su vidljive u hercegovačkim vinogradima i maslinicima.

- Nikada se prije nije dogodilo da ćemo ovako rano imati berbu grožđa. Berba će biti pomjerena 15 dana, možda čak i tri tjedna ranije nego uobičajeno. To je znak da imamo ogromnu sušu.

O ekonomskim posljedicama suše, po njegovim riječima, u ovom je trenutku teško govoriti, ali ono što je sigurno, upozorava ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda, klimatske promjene svake sljedeće godine sve jače će se odražavati na poljoprivredu, pri čemu sustavi za navodnjavanje postaju neizostavan uvjet za bavljenje komercijalnom proizvodnjom.

- Iako Hercegovina jeste bogata vodama i rijekama, ipak ćemo se morati ponašati racionalnije, odnosno koristiti vodu na najbolji mogući način, ne samo u navodnjavanju u poljoprivredi, nego i pri korištenju vode za piće i za tehničku uporabu. Taj resurs više nije neograničen – kazao je Ivanković.

Dodao je kako uslijed klimatskih promjena kojima svjedočimo proteklih desetak godina,
komercijalna poljoprivreda bez navodnjavanja jednostavno neće biti moguća.

- Projekti navodnjavanja su definitivno ono čemu ćemo u budućnosti morati posvetiti više pozornost i tražiti izvore financiranja za njihovu realizaciju, ako je moguće iz EU fondova, Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija – istaknuo je Ivanković, naglasivši kako se trenutno samo tri posto poljoprivrednih površina u Bosni i Hercegovini navodnjava za potrebe intenzivne proizvodnje.

Dodatne izazove za hidrološku sliku i poljoprivredu u Hercegovini predstavlja projekt „Gornji horizonti“.

Prema Ivankovićevim riječima, u okviru tog megaprojekta projekta izgradnje hidroenergetskih objekata u istočnoj Hercegovini, oko dva milijuna kubika vode iz sliva Neretve prebacuje se u sliv rijeke Trebišnjice, što uzrokuje problem zaslanjivanja podzemnih voda, a pod najvećim će se udarom naći poljoprivredne površine u Čapljini i Gabeli.

- Jedna od ideja za ublažavanje tog problema jest zahvat vode slobodnim padom iz akumulacije Salakovac prema Čapljini, no riječ je o financijski iznimno zahtjevnom projektu.

Kao dugoročne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, Ivanković ističe izgradnju obimne infrastrukture, pronalazak i selekciju novih sorti otpornih na sušu te znatno veće korištenje sredstava iz fondova Europske unije i Svjetske banke.

Kada je riječ o kratkoročnim mjerama koje vlasti mogu poduzeti već ove jeseni, ravnatelj Agromediteranskog zavoda naglašava nastavak i pojačanje sustava subvencija s općinskih, županijskih i federalnih razina.

- Potpore bi se trebale usmjeriti u nabavu opreme za navodnjavanje iz podzemnih vodonosnika – od pumpi do lateralnih cijevi – kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da ublaže pretrpljene štete i pripremili nasade za naredne sezone – zaključio je ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković.