Rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana približava se šestom mjesecu bez jasnog političkog izlaza. Dok Washington i Teheran šalju kontradiktorne poruke o mogućnosti novih pregovora, pojavile su se informacije da Iran u slučaju nove američke eskalacije razmatra odgovor koji bi mogao zahvatiti i američke vojne objekte u Evropi, piše Tportal.

Sukob je počeo 28. februara 2026. godine, a jedna od njegovih najvećih posljedica ostaje ozbiljno poremećen saobraćaj kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana tvrdi da nema zakazanih pregovora s Iranom.

Iran, s druge strane, poručuje da nije zatvorio vrata diplomatiji, ali zahtijeva američke ustupke prije normalizacije plovidbe kroz Hormuz. Među zahtjevima koje je Reuters ranije naveo nalaze se ublažavanje sankcija, kompenzacija i prekid američkih vojnih prijetnji.

Istovremeno Iran i Oman pregovaraju o modelu kojim bi se uredila plovidba kroz strateški tjesnac. Jedna od verzija plana predviđala je iransku kontrolu brodova koji ulaze u Perzijski zaljev i omansku ulogu na izlaznoj ruti.

Iran razmatrao mete u Evropi

Dodatnu zabrinutost izazvala je objava Financial Timesa od 19. augusta.

Pozivajući se na dvije osobe bliske iranskim vlastima, britanski list objavio je da su iranske snage razmatrale moguće udare na američku vojnu infrastrukturu u jugoistočnoj Evropi ako Trumpova administracija ponovo intenzivira rat.

Među potencijalnim lokacijama spomenuta je Bugarska, koja je odobrila privremeno korištenje baze Bezmer za američke avione za dopunjavanje gorivom.

Spomenut je i Kipar, gdje se nalazi britanska baza RAF Akrotiri, koja je ranije tokom ovog rata već bila meta napada dronom.

Financial Times navodi i da su iranske strukture razmatrale napade na podmorske optičke kablove na području Hormuškog tjesnaca u slučaju nove eskalacije.

Važno je, međutim, da se radi o scenarijima koje su iranske strukture navodno analizirale.

Nema potvrde da je političko ili vojno rukovodstvo Irana donijelo odluku o izvođenju takvih napada.

Geopolitički analitičar Tonči Tadić smatra da napad na američke objekte u Evropi nije najizgledniji iranski potez.

Tonči Tadić (Foto: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL)

"Zasad nema nikakvih ozbiljnih indicija o mogućim napadima na Evropu", rekao je Tadić za tportal.

Prema njegovom tumačenju, Iran prije svega želi povećati cijenu američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku i uvjeriti države regije da Washington više nije sposoban garantirati njihovu sigurnost.

Teheran je tokom sukoba već napadao američke vojne objekte u više zemalja Bliskog istoka, dok je rat značajno promijenio sigurnosne kalkulacije država Perzijskog zaljeva.

Ipak, Tadićevu procjenu da bi svaki iranski napad na američku bazu u Evropi nužno doveo do aktiviranja člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora treba posmatrati opreznije.

Reakcija NATO-a zavisila bi od mjesta i okolnosti napada, njegove atribucije i političkih odluka članica Saveza. Kipar, koji se spominje u izvještaju Financial Timesa, nije članica NATO-a.

Tvrdnja o nuklearnom oružju

Dodatnu pažnju izazvala je bivša republikanska članica američkog Kongresa Marjorie Taylor Greene, koja je javno ustvrdila da se na visokom nivou razgovara o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja protiv Irana.

Greene je tvrdila da se razmatra mogućnost nuklearnog udara na iransko postrojenje povezano s programom obogaćivanja urana.

Međutim, za tu tvrdnju nije ponudila dokaze, a nisu je javno potvrdili White House, Pentagon niti drugi relevantni američki zvaničnici. Zbog toga je nije moguće predstavljati kao potvrđeni plan Trumpove administracije.

Poznato je da je američka vojska ranije razmatrala druge vrlo rizične opcije u vezi s iranskim nuklearnim programom.

Washington Post je u aprilu objavio da je Pentagon na Trumpov zahtjev razradio mogućnost velike komandne operacije za izvlačenje visoko obogaćenog urana iz Irana, ali je i taj plan tada bio samo jedna od razmatranih opcija.

Tadić smatra da bi eventualna upotreba nuklearnog oružja imala posljedice koje daleko nadilaze vojni aspekt sukoba i otvorila ozbiljna diplomatska, politička i sigurnosna pitanja.

Još jedno veliko pitanje predstavljaju američki midterm izbori u novembru 2026. godine.

Reuters već navodi da produženi rat, visoke cijene goriva i pad Trumpove popularnosti predstavljaju politički rizik za republikance pred izbore.

Tadić smatra da i Teheran prati američku unutrašnju politiku i da bi mogao pokušati produžiti pritisak do izbora.

Prema njegovoj procjeni, Iran ima interes da Trump političku cijenu rata plaća upravo u mjesecima kada američki birači odlučuju o budućem sastavu Kongresa.

To je, međutim, analitička procjena, a ne potvrđena iranska strategija.

Situacija se dodatno komplikuje na dva najvažnija pomorska pravca regije.

U Hormuškom tjesnacu promet je i dalje ozbiljno poremećen, a Iran pregovara s Omanom o pravilima plovidbe.

Na području Crvenog mora i Bab el-Mandeba, Saudijska Arabija pokušava okupiti međunarodnu koaliciju radi zaštite brodskog saobraćaja od napada Huta. Reuters je također objavio da su Huti razmatrali mogućnost naplaćivanja prolaska pojedinim brodovima kroz taj pravac.

Nije, međutim, potvrđeno da se radi o jedinstvenoj širokoj koaliciji evropskih, afričkih i arapskih država iz koje je Washington formalno isključen, kako bi se moglo zaključiti iz izvornog teksta.

Ono što jeste jasno jeste da gotovo šest mjeseci rata nije donijelo konačno rješenje ni za iranski nuklearni program ni za sigurnost Hormuškog tjesnaca.

Iran je preživio višemjesečnu vojnu kampanju, plovidba kroz Hormuz ostaje daleko ispod normalnog nivoa, a države regije sve više pokušavaju graditi vlastite diplomatske i sigurnosne aranžmane.

Zbog toga se pitanje više ne svodi samo na to može li Washington vojno izvršiti dodatni pritisak na Teheran.

Sve važnije postaje pitanje koliko dugo obje strane mogu održavati postojeći sukob i koliko daleko su spremne otići prije nego što posljedice zahvate još širi prostor Bliskog istoka – ili potencijalno i Evrope.

Izvor: tportal / Financial Times / Reuters / AP