Rusko vodstvo, suočeno s golemim ljudskim gubicima na ukrajinskom frontu i dalekometnim udarima Kijeva na energetsku infrastrukturu i sektor trgovine, koji zadaju snažan udarac gospodarstvu i ratnom stroju Vladimira Putina, odlučilo je svoje vojne napore "ojačati" novim, bizarnim navodnim poticajem za svoje vojnike.

Dok ukrajinskim ratištem dominira visokotehnološko ratovanje, borbenim robotima i dronovima navođenima umjetnom inteligencijom uskoro će se pridružiti i posmrtni ostaci ruskog ratnika i sveca iz 14. stoljeća.

Naime, Kremlj je odlučio "mobilizirati" nedavno pronađene svete relikvije Dmitrija Donskog, velikog kneza moskovskog i sveca zaštitnika ruske vojne policije, kao duhovni poticaj vojnicima na bojišnici, piše britanski The Times.

Nedavno iskopani posmrtni ostaci kneza, koji je umro prije 600 godina, bit će poslani na vojne položaje na istoku Ukrajine, što je posljednji u nizu znakova potpore Ruske pravoslavne crkve sveobuhvatnoj invaziji ruskog čelnika Vladimira Putina na susjednu zemlju.

Posmrtni ostaci pronađeni su u kremaljskoj Arhangelskoj katedrali nakon što su radnici, popravljajući podne ploče koje su počele tonuti, pronašli kameni sarkofag sveca. Poklopac sarkofaga počeo se urušavati pa su morali ukloniti relikvije kako bi ih spasili.

Putin je prošlog tjedna sudjelovao u molitvi na tom mjestu i pohvalio "slavni pronalazak" relikvija. Crkva je potvrdila da će dijelovi Donskojevih ostataka biti poslani u tri relikvijara u nekoliko crkava, gdje će im se vjernici moći pokloniti - ali i na ukrajinsku bojišnicu, gdje vojni svećenici služe zajedno s ruskim vojnicima.

Donskoj je u ruskoj povijesti slavan po pobjedi nad turko-mongolskim snagama Zlatne Horde u bitci na Kulikovom polju u blizini rijeke Don 1380. godine. Iako povijesni zapisi navode da je 1389. pokopan u Arhangelskoj katedrali, kripta nikada nije bila otvorena niti znanstveno istražena.

‘Razumna odluka‘

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrija Sibihe kratko je i podrugljivo reagirao na vijest o tome da su ostaci kneza izvađeni iz grobnice te da će biti poslani na ratište.

"Malo je vjerojatno da će to pomoći okončanju rata", napisao je on na društvenoj mreži X. "Ali kad bi Putin zauzeo njegovo mjesto, to bi možda i moglo", zaključio je.

Vahtang Kipšidze, glasnogovornik Moskovske patrijaršije, rekao je da je slanje Donskojevih posmrtnih ostataka u zonu "specijalne vojne operacije", što je službeni naziv Kremlja za agresiju na Ukrajinu, "razumna odluka". Dodao je da ruski vojnici "imaju potrebu i želju pokloniti se relikvijama blaženog kneza Dmitrija Donskog".

Štovanje svetih relikvija, poput fragmenata kostiju, središnji je dio pravoslavne vjere, a posmrtni ostaci svetaca ili njihovi osobni predmeti često privlače desetke tisuća štovatelja i vjernika.

Crkva i vojska u Rusiji već dugo gaje bliske veze. Godine 2020. posvećena je 90‑metarska Glavna katedrala Oružanih snaga u vojnom tematskom parku zapadno od Moskve. Čin je posvećen 75. obljetnici sovjetske pobjede nad nacizmom i "vojnim podvizima ruskog naroda u svim ratovima“. Metalni pod katedrale izrađen je od rastopljenih njemačkih tenkova, a u njoj se nalaze i mozaici muškaraca s kalašnjikovima iz novijih sukoba.

Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, izjavio je ranije kako se nada završetku rata u Ukrajini, ali i da "žrtva tijekom izvršavanja vojne dužnosti ispire sve grijehe".

Putin, bivši časnik KGB‑a kojeg je majka kao bebu potajno odnijela na krštenje, razvio je blisko partnerstvo s Kirilom i njegovim prethodnikom Aleksejem. Patrijarh pomaže Putinu u promicanju konzervativnih, protuzapadnih vrijednosti, dok zauzvrat dobiva financijsku potporu te kulturni i politički utjecaj.

Blagoslivljanje tenkova, vojnika, motora, raketa...

Ukrajina, koju se smatra predstavnicom "kolektivnog Zapada" koji je zastranio s puta istočnog pravoslavlja predvođenog Moskvom, glavna je meta i Kremlja i Ruske crkve. Godine 2024. Kiril je predsjedao kongresom na kojem je zaključeno da je sukob s Ukrajinom sveti rat, u kojem je Rusija na strani dobra, dok Zapad utjelovljuje zlo.

Godinu dana ranije, Putin je iz katedrale Oružanih snaga na put u okupiranu istočnu Ukrajinu ponio dvije replike ikone Spasitelja Nerukotvorenog (ikone koja prikazuje lice Isusa Krista na platnenom ubrusu, koja je, prema legendi, nastala kada je Isus oprao lice koje se čudesno preslikalo na platno) kao dar proruskim snagama. Kremlj je priopćio da je izvornik nekoć pripadao Petru Vanovskom, generalnom pobočniku Ruske carske vojske u 19. stoljeću, u vrijeme kada je Aleksandar III. vladao po božanskom pravu.

Rusko je svećenstvo od početka invazije snažno uključeno u ratne napore - svećenici blagoslivljaju vojnike, oružje i tenkove, upravljaju pokretnim poljskim kapelicama i prikupljaju sredstva za opremu vojnika, poput uređaja za noćno promatranje. Blagoslivljaju i automobilske motore, stanove, brodove, bolničke skenere i rakete namijenjene lansiranju u svemir.

Godine 2018. pojavila se snimka svećenika koji blagoslivlja raketni sustav S‑400 dok je raspoređivan na Krimu. Godinu dana ranije rusko Ministarstvo obrane objavilo je snimku svećenika koji izvršava obred dok se interkontinentalna balistička raketa (ICBM) Jars, dizajnirana za nošenje nuklearnih bojnih glava, spušta u silos u blizini Kaluge.

Godine 2020. crkvena je komisija preporučila da se oružje za masovno uništenje ne bi trebalo blagoslivljati, no neki vjerski predstavnici pružili su otpor toj inicijativi. Jedan utjecajni protojerej rekao je da preporuke komisije, nakon početka Putinova sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine, odišu "tolstojanskim teoretiziranjem" - aluzijom na Lava Nikolajeviča Tolstoja, slavnog pacifističkog autora Rata i mira. Crkva je, kako zaključuje The Times, odustala od tog prijedloga.