Tijesna većina Islanđana podržava ponovno pokretanje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pokazali su rezultati najnovije ankete uoči referenduma o tom pitanju u subotu.

Referendum 29. augusta ne tiče se samog članstva te će nakon bilo kakvog sporazuma s EU-om biti potrebno raspisati još jedan referendum o ulasku Islanda u blok na temelju uvjeta dogovorenih u pristupnim pregovorima.

Rezultati ankete koju je nad 1019 ljudi između 21. i 25. augusta provela agencija Maskina pokazali su da 51,3 posto ispitanika podržava nastavak pregovora s Bruxellesom o ulasku u blok dok se 48,7 posto njih tome protivi, objavile su islandske dnevne novine Visir.

Razlika između dviju strana se smanjila u usporedbi s anketom provedenom 13. augusta, kada je 52,2 posto ispitanika reklo da podržava ponovno pokretanje pristupnih pregovora, a protivilo im se 47,8 posto, prenosi Jutarnji list.

Reykjavik je suspendirao pristupne pregovore s EU-om 2013., četiri godine otkako su započeli, no porast životnih troškova i rat u Ukrajini neki su od faktora koji su proteklih godina ponovo potakli interes Islanda za članstvom u bloku od 27 država.

Niz prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati Grenland, otok između Islanda i Sjedinjenih Američkih Država, također je doprinio rastu podrške za članstvo u EU-u.

Island je već dio jedinstvenog europskog tržišta, šengenskog prostora i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) zajedno s Norveškom i Lihtenštajnom, no nema formalnog utjecaja na razvoj Europske unije.

Članstvo u bloku bi Islandu omogućilo da direktno učestvuje u donošenju odluka u institucijama kao što su Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament. Također, Island bi time ušao u carinsku uniju EU-a i dobio mogućnost usvajanja valute euro.

U slučaju da na subotnjem referendumu prevagnu glasovi "da", islandsko ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da bi pristupni pregovori mogli početi krajem 2026. te biti dovršeni unutar 18 do 24 mjeseca.