Njemačko tržište plug-in hibrida nalazi se usred cjenovnog rata. Pokrenula ga je Kina, tačnije proizvođač automobila BYD. Nedavna analiza Centra za automobilska istraživanja (CAR) iz Bochuma pokazuje koliko se situacija promijenila od proljeća 2026. godine. Situacija trenutno nije dobra za kinesku automobilsku industriju.

Nakon što je 2025. godine prodano 23,9 miliona vozila, stručnjaci CAR-a za 2026. predviđaju tek oko 20 miliona prodanih automobila. Posljedica toga je žestoka cjenovna konkurencija na domaćem tržištu i snažan rast izvoza. BYD predvodi taj trend. U prvoj polovini 2026. kompanija je u Kini prodala oko 1,02 miliona vozila, što je približno 40 posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Istovremeno je izvoz porastao za više od 70 posto, na oko 790.000 vozila.

Prema CAR-u, taj se izvozni val osjeti i na njemačkom automobilskom tržištu, posebno u segmentu plug-in hibrida.

BYD je sada dosegnuo sam vrh njemačkog tržišta novih plug-in hibrida. U maju 2026. marka je čak zauzela prvo mjesto po registracijama PHEV vozila, ispred Volkswagena, Audija, BMW-a i Mercedesa. Od aprila BYD u Njemačkoj prodaje više plug-in hibrida nego BMW, što je rezultat koji bi njemački proizvođači donedavno smatrali gotovo nezamislivim. Plug-in hibridi dugo su se smatrali jednim od ključnih proizvoda domaćih proizvođača automobila, svojevrsnom prelaznom tehnologijom između motora s unutrašnjim sagorijevanjem i potpuno električnih automobila.

Udio BYD-a u segmentu PHEV vozila mijenja se iz mjeseca u mjesec, ali posljednjih je mjeseci kontinuirano bio dvocifren: 7,7 posto u martu, 10,3 posto u aprilu, 15,4 posto u maju, 12,2 posto u junu i 10,7 posto u julu. Ukupno su plug-in hibridi u julu činili 11,4 posto svih novih registracija automobila u Njemačkoj. Jedan od ključnih razloga BYD-ovog uspjeha jesu niske kataloške cijene i veliki popusti. Prema tabeli CAR-a, prosječni popust za 15 najprodavanijih plug-in hibridnih modela u avgustu 2026. iznosio je 19,8 posto, što je znatno više nego u proljeće. U martu je prosječni popust iznosio 18,2 posto.

Na vrhu liste po visini popusta nalaze se dva BYD-ova modela. Trgovci su cijenu modela Seal 6 DM-i Touring Boost snizili za 31,8 posto. Umjesto kataloške cijene, kupac ga je mogao dobiti za 29.320 eura. Seal U DM-i Boost ide s popustom od 27,5 posto, čime je cijena smanjena sa 39.990 na 28.990 eura. Za poređenje, Mercedes GLC 300e u istom je periodu imao popust od samo 5 posto.

Državne subvencije bi mogle dodatno intenzivirati cjenovni rat. Privatni kupci trenutno mogu dobiti do 4500 eura subvencije za kupovinu plug-in hibrida, ovisno o prihodima i broju članova porodice. Kada se maksimalna subvencija pribroji BYD-ovim već velikim popustima, dolazi se do impresivnih brojki. Prema proračunima CAR-a, ukupno sniženje za Dolphin G DM-i Active može dosegnuti čak 47 posto, dok za Seal 6 Touring Comfort iznosi 45,5 posto.

Autori studije, Ferdinand Dudenhöffer i Klaus Springer, smatraju da je to problem. Subvencija je prvobitno trebala potaknuti prelazak na ekološki prihvatljivije pogonske sisteme, a prema njihovoj procjeni ona prije svega dodatno pojačava cjenovni pritisak kineskih proizvođača. Zbog toga upozoravaju na razvoj tržišta prema svojevrsnim automobilima za jednokratnu upotrebu.

Iznenađujući efekat vidi se i u razlici između cijena novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i električnih vozila na baterije. U decembru 2025., neposredno prije uvođenja aktuelnih pravila o subvencijama, električni automobil bio je u prosjeku samo 1328 eura skuplji od uporedivog automobila s klasičnim motorom. Od tada se razlika povećala. Prema podacima CAR-a, u julu 2026. i dalje je iznosila više od 2000 eura.

Istraživači CAR-a to objašnjavaju time što proizvođači koriste državne subvencije kako bi smanjili vlastite popuste na električne automobile. Prema njihovoj procjeni, subvencija tako djelimično zamjenjuje sniženje cijene, umjesto da mu se pribraja. Ko trenutno traži plug-in hibrid, posebno kod BYD-a može pronaći vrlo velike popuste. Međutim, ovakav razvoj situacije otvara brojna pitanja za automobilsku industriju i političare. U Briselu se već raspravlja o strožim ograničenjima uvoza kineskih vozila. Hoće li i kada takve mjere biti uvedene, zasad nije poznato, javljaju njemački mediji.