Mnogi danas koriste pametne satove za brojanje koraka, prstenje za analizu sna ili narukvice za mjerenje pulsa. Nosiva tehnologija i optimizacija zdravlja sve su prisutniji, posebno u nastojanju da se svaki pokret "optimizira" i pronađu male životne promjene koje bi mogle produžiti život.

Međutim, dvogodišnje istraživanje o zdravom starenju portala U.S. News & World Report, u kojem su učestvovala 63 stručnjaka, pokazalo je da su osnove ipak važnije od takozvanog biohakinga. Umjesto fokusa na broj koraka ili otkucaje srca, stručnjaci ističu redovno vježbanje, uravnoteženu ishranu i kvalitetan san, piše EatingWell. Iako ovi savjeti zvuče poznato, istraživanje je otkrilo i nekoliko iznenađujućih područja koja se često zanemaruju, a značajno utiču na zdravo starenje. U nastavku donosimo četiri faktora na koja su se stručnjaci posebno fokusirali:

Društvena izolacija

Stručnjaci koji su učestvovali u istraživanju velikom većinom su se složili da je društvena izolacija, odnosno nedostatak stalne i smislene povezanosti s drugima, najpotcjenjeniji faktor koji ubrzava biološko starenje. "Društvena izolacija nagriza osjećaj svrhe i ispunjenosti, narušava mentalno zdravlje, pojačava stres i kvari san. Sva područja života utiču jedno na drugo", kaže dr. David Katz, jedan od učesnika istraživanja. "Kumulativni efekat često je suptilan i podmukao, a može biti prilično toksičan". Istraživanja potvrđuju da su društveno i intelektualno stimulativne aktivnosti povezane s boljim kognitivnim funkcijama kod starijih osoba, dok su izolacija i usamljenost povezane s manjom vjerovatnoćom za zdravo starenje.

Poremećaj cirkadijalnog ritma

Poremećaj cirkadijalnog ritma odnosi se na prekide u prirodnom ciklusu spavanja i budnosti. Iako se o kvalitetnom snu mnogo govori u kontekstu dugovječnosti, sam poremećaj ritma rjeđe je tema. Kako starimo, proizvodnja melatonina u tijelu može se promijeniti, što otežava održavanje stalnog rasporeda spavanja. Istraživanja sugerišu da bi poremećaj cirkadijalnog ritma mogao biti jedno od obilježja starenja, pa bi rješavanje tog problema moglo pomoći u očuvanju zdravlja. Strategije poput redovnog vježbanja, izbjegavanja obroka neposredno prije spavanja i uzimanja lijekova uz preporuku ljekara mogu pomoći u održavanju zdravog ritma.

Hronični stres

Stres je gotovo nemoguće u potpunosti izbjeći, a mali svakodnevni problemi, koji se sami po sebi čine nevažnim, vremenom se mogu nakupiti. To doprinosi razvoju blagog, ali nekontrolisanog psihološkog stresa. Istraživanja pokazuju da hronični stres s vremenom može doprinijeti biološkom starenju jer dugotrajna izloženost stresu oštećuje ćelije i podstiče hronične upale u tijelu. Prepoznavanje malih, ponavljajućih stresora tokom dana i pronalaženje načina za njihovo smanjenje može dugoročno pomoći u ublažavanju takozvanih mikrostresora.

Toksini iz okoline

Vjerovatno ste čuli za mikroplastiku i hemikalije koje remete rad hormona, poznate kao endokrini disruptori. Svakodnevna izloženost tim materijama iz okoline mogla bi biti još jedan zanemaren faktor u procesu starenja. Preporučuje se izbjegavanje zagrijavanja hrane u plastičnim posudama, biranje staklenih posuda ili posuda od nehrđajućeg čelika za čuvanje hrane, te ograničavanje upotrebe proizvoda koji sadrže poznate endokrine disruptore. Određene hemikalije iz okoline mogu uticati na biološke procese povezane sa starenjem, uključujući oksidativni stres i hronične upale.

Ostali važni faktori

Iako su se stručnjaci fokusirali na navedena četiri područja, osvrnuli su se i na druge važne stavke. Na primjer, dodaci ishrani nisu ušli među tri najvažnije navike za zdravo starenje – to su vježbanje, ishrana i san. Ipak, 35% stručnjaka preporučuje multivitamine, dok 22% savjetuje uzimanje vitamina D, uz obavezno savjetovanje s ljekarom prije uvođenja suplemenata. Kada je riječ o zdravlju žena, najčešće zanemareni faktori su gubitak gustine kostiju i mišićne mase tokom perimenopauze i menopauze, zakašnjelo prepoznavanje srčanih bolesti te neadekvatno upravljanje hormonskom terapijom.

Preporuke za zdravo starenje

Osnovne navike su važnije od biohakinga. Stručnjaci preporučuju:

• Kombinaciju kardio treninga i vježbi snage svake sedmice.

• Protivupalnu ishranu bogatu nutrijentima (poput mediteranske).

• Kvalitetan san u trajanju od sedam do devet sati.

• Davanje prioriteta društvenim odnosima i održavanje smislenih veza.

• Redovne preventivne preglede i saradnju s ljekarom u praćenju zdravstvenih parametara.