Njemačku potresa historijski rezultat krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja je na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhalt osvojila 43,8 posto glasova i uvjerljivo pobijedila CDU kancelara Friedricha Merza.

AfD je osvojio 39 od ukupno 83 mjesta u pokrajinskom parlamentu i ostao bez apsolutne većine, ali se približio vlasti u jednoj njemačkoj pokrajini više nego ijedna krajnje desna stranka nakon Drugog svjetskog rata. CDU je završio daleko iza sa 17,2 posto glasova.

Rezultat je izazvao snažne političke reakcije u Njemačkoj i Evropi. Lokalni ogranak AfD-a u Saskoj-Anhalt tamošnja služba za zaštitu ustavnog poretka klasificira kao potvrđeno desnoekstremistički, dok sama stranka odbacuje takve ocjene kao politički motivirane.

Kancelar Friedrich Merz priznao je da je rezultat duboko potresao CDU.

"Svi smo duboko šokirani", rekao je Merz nakon izbora, nazivajući rezultat najtežim izbornim porazom CDU-a u posljednjih nekoliko decenija. Istovremeno je odbacio mogućnost saradnje s AfD-om i poručio da odustajanje od njegove politike nije opcija.

Zašto je rezultat toliko važan

AfD je CDU ostavio iza sebe za čak 26,6 procentnih poena, a izborni rezultat predstavlja njegov najbolji rezultat na pokrajinskom nivou do sada.

Ako uspije formirati vlast, AfD bi prvi put predvodio vladu jedne njemačke savezne pokrajine. Pokrajinska vlast ima značajna ovlaštenja u oblastima poput obrazovanja, kulture, policije i unutrašnje sigurnosti, iako o vanjskoj politici, odbrani i većem dijelu migracijske politike odlučuje savezna vlast u Berlinu.

AfD-ov kandidat za pokrajinskog premijera Ulrich Siegmund, 35-godišnji bivši prodavač parfema, tokom kampanje predstavio je program "Vision 2026" kojim je najavio značajne promjene ako njegova stranka preuzme vlast.

Među prijedlozima su ubrzano protjerivanje osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj, povećanje kapaciteta za smještaj ljudi koji čekaju deportaciju, posebna odjeljenja za djecu izbjeglica za koju vlast procijeni da nemaju perspektivu ostanka u zemlji te obavezni radni programi za tražioce azila.

Program predviđa i promjene u javnom medijskom sistemu, uključujući pokušaj ukidanja sadašnje televizijske pretplate i prelazak na model finansiranja iz poreza.

AfD želi snažnije isticati njemačke državne simbole, zabraniti zastave duginih boja u školama, isticati njemačku zastavu na školama i uvesti pjevanje državne himne tokom školskih svečanosti. Među prijedlozima su i više nastave ruskog jezika te zaustavljanje gradnje novih vjetroelektrana.

Šire gledano, AfD se zalaže za znatno strožiju migracijsku politiku, obnovu bliskijih odnosa s Rusijom, smanjenje pomoći Ukrajini i izlazak Njemačke iz eurozone.

Šta pobjeda znači za Ukrajinu

Rezultat u Saskoj-Anhalt ne može direktno promijeniti njemačku vanjsku politiku jer o vojnoj i finansijskoj pomoći Ukrajini odlučuje savezna vlast.

Ipak, uspjeh AfD-a dodatno pojačava politički pritisak na Merzovu vladu. Stranka se protivi slanju njemačkog oružja Ukrajini i traži obnovu odnosa s Moskvom.

Merz je nakon izbora poručio da zbog rezultata neće promijeniti kurs prema Rusiji i Ukrajini.

Kazao je da neće odstupiti "ni milimetar" od stava da Njemačka mora braniti svoju slobodu od Rusije te upozorio da bi prestanak podrške Ukrajini, prema njegovoj procjeni, pogoršao sigurnosnu situaciju.

AfD se također zalaže za ograničavanje posebnog statusa ukrajinskih izbjeglica. Njegov pokrajinski program predviđa ukidanje izbjegličkog statusa Ukrajincima koji dolaze iz područja koja nisu direktno zahvaćena ratom.

Pobjeda stranke izazvala je zabrinutost među dijelom migrantske i manjinske populacije u Saskoj-Anhalt. Reuters je nakon izbora razgovarao s migrantima i njihovim predstavnicima koji su govorili o pojačanom osjećaju nesigurnosti, a neki razmišljaju i o odlasku iz pokrajine.

AfD ima 39 mandata, za većinu treba 42

Najveće pitanje sada je može li AfD svoju izbornu pobjedu pretvoriti u vlast.

Sa 39 od 83 zastupnika, stranci nedostaju tri mandata za apsolutnu većinu. Ostale velike stranke do sada su odbijale saradnju s AfD-om u okviru politike poznate kao "zaštitni zid" ili Brandmauer.

Međutim, u novi parlament ušao je i Savez Sahre Wagenknecht (BSW), koji je sa 5,3 posto glasova osvojio pet mandata. BSW kombinira ekonomski lijeve i društveno konzervativne stavove, a s AfD-om dijeli protivljenje velikom obimu migracija, vojnoj pomoći Ukrajini i sankcijama Rusiji.

Vodeći kandidat BSW-a Thomas Schulze poručio je da je njegova stranka spremna razgovarati sa svim političkim opcijama, uključujući AfD.

"AfD je pobijedio na izborima, gospodin Siegmund je pobjednik. Njegov je posao da formira vladu", rekao je Schulze.

Takav odnos mogao bi BSW pretvoriti u ključnog igrača u pregovorima. AfD i BSW zajedno imaju dovoljno zastupnika za većinu, ali to ne znači da će koalicija biti formirana. Sam Siegmund ranije je kritizirao BSW i poručivao da ne želi aranžman koji bi AfD-u onemogućio provođenje njegovog programa.

AfD razmatra i mogućnost pridobijanja pojedinih zastupnika CDU-a, ali čelnik CDU-a u Saskoj-Anhalt Sven Schulze rekao je da ne očekuje prelazak članova njegove stranke na stranu AfD-a.

Ukoliko ne bude mogao formirati vlast, Siegmund je kao jednu od mogućnosti spominjao nove izbore.

Puca li njemački "zaštitni zid"

Rezultat je ponovo otvorio raspravu o tome koliko dugo tradicionalne njemačke stranke mogu održavati princip potpune političke izolacije AfD-a.

AfD je i 2024. pobijedio na izborima u susjednoj Tiringiji, ali tada nije imao dovoljno mandata niti je pronašao koalicijskog partnera. CDU je tamo na kraju formirao manjinsku vladu uz podršku drugih stranaka.

Situacija u Saskoj-Anhalt sada je znatno drugačija. AfD je osvojio gotovo 44 posto glasova, dok je CDU pao na samo 17,2 posto.

Sven Schulze je nakon izbora priznao da CDU više nema mandat da predvodi pokrajinsku vlast.

Pitanje "zaštitnog zida" zato će biti jedno od ključnih političkih pitanja narednih sedmica: hoće li sve ostale stranke ponovo pokušati sastaviti ideološki vrlo široku većinu samo kako bi AfD ostao izvan vlasti ili će se pojaviti prvi ozbiljni pokušaji saradnje s njim.

Veliki udarac za Merza

Izbori predstavljaju težak poraz za kancelara Friedricha Merza, koji je na čelu savezne vlade od 2025. godine.

Istraživanje Infratest dimapa za ARD pokazalo je da je 87 posto birača u Saskoj-Anhalt nezadovoljno radom savezne vlade. Među ključnim temama koje su vodile birače bili su troškovi života, penzije i ekonomska nesigurnost.

Njemačka se posljednjih godina suočava sa slabim privrednim rastom i visokim troškovima energije, a nova eskalacija sukoba s Iranom dodatno je podigla cijene nafte i povećala strah od inflacije.

Rezultat je već otvorio razlike unutar Merzove vladajuće koalicije. SPD traži ublažavanje nekih planiranih ekonomskih i socijalnih reformi, dok Merz insistira da se reforme penzionog sistema i tržišta rada moraju nastaviti.

AfD, s druge strane, želi izborni uspjeh u Saskoj-Anhalt pretvoriti u nacionalni zamah. Kopredsjednica stranke Alice Weidel rekla je da je cilj osvajanje 40 posto glasova na saveznim izborima 2029. godine.

Prema najnovijem istraživanju INSA-e objavljenom 8. septembra, AfD je na saveznom nivou na 29 posto, ispred CDU/CSU-a.

Novi test već 20. septembra

Politički pritisak neće dugo popuštati. Njemačku 20. septembra čekaju još dva važna glasanja – izbori za berlinski parlament i pokrajinski izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Datume potvrđuje i njemačka Savezna izborna komisija.

U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju AfD prema posljednjem istraživanju Forse ima 37 posto podrške, dok je SPD na 28 posto. CDU je na deset posto.

U Berlinu je situacija znatno neizvjesnija. Posljednje istraživanje INSA-e daje CDU-u 20 posto, Ljevici 19 posto, a AfD-u 18 posto. Zeleni i SPD imaju po 15 posto.

Novi snažni rezultati AfD-a mogli bi dodatno oslabiti Merza i otežati provođenje reformskog programa njegove vlade.

Pobjeda u Saskoj-Anhalt zato nije samo pitanje buduće pokrajinske vlade. Ona predstavlja test za njemački politički sistem, budućnost politike izolacije AfD-a i sposobnost tradicionalnih stranaka da zaustave njegov rast prije saveznih izbora 2029. godine.

Izvor: Blic / The Guardian, uz provjeru Reutersa, službenih izbornih rezultata Saske-Anhalt i njemačkih izbornih izvora