U Hrvatskoj je prošle godine suicid počinilo 497 osoba, od toga 407 muškaraca i 90 žena, a više od 43 posto slučajeva odnosilo se na osobe starije od 65 godina, objavilo je Udruženje Životna linija povodom Svjetskog dana prevencije suicida, koji se obilježava 10. septembra.

U posljednjih deset godina broj suicida u Hrvatskoj uglavnom se smanjuje. Godine 2015. zabilježeno ih je 717, a lani 497, što je oko 31 posto manje.

Među starijima od 65 godina prošle je godine zabilježeno 215 suicida, odnosno 43,3 posto svih slučajeva, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova. Ukupno je najviše suicida evidentirano na području PU zagrebačke (98) te PU splitsko-dalmatinske (40).

Pad stope smrtnosti od suicida prisutan je još od 1999. godine

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da stopa smrtnosti od suicida u Hrvatskoj dugoročno pada. Od 2001. do 2025. smanjivala se prosječno 2,3 posto godišnje. Pad je nešto izraženiji među ženama, 2,83 posto godišnje, nego među muškarcima, kod kojih iznosi 2,28 posto.

HZJZ navodi da je trend pada prisutan još od 1999. godine. Za poređenje, sredinom 1980-ih i početkom 1990-ih godišnje je bilježeno i više od 1.100 suicida.

Muškarci znatno češće od žena umiru od suicida, a razlika među polovima s vremenom se povećava. U periodu od 2016. do 2025. na jednu ženu koja je počinila suicid dolazila su 3,4 muškarca. U prethodnoj deceniji taj je omjer bio 3,1 prema jedan, a od 1985. do 1994. godine 2,5 prema jedan.

Postoje regionalne razlike

Najčešći način suicida kod oba pola je vješanje, navodi HZJZ. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj suicida vatrenim oružjem, posebno među muškarcima, ali se posljednjih godina njihov broj smanjuje. U 2025. godini suicidi vatrenim oružjem činili su 16,8 posto svih slučajeva.

HZJZ upozorava i na regionalne razlike. Panonska i Sjeverna Hrvatska bilježe više stope smrtnosti od suicida od Grada Zagreba i Jadranske Hrvatske.

Hrvatska i dalje ima višu stopu smrtnosti od suicida od prosjeka Evropske unije. U 2023. starosno standardizovana stopa u Hrvatskoj iznosila je 13,2 na 100.000 stanovnika, a prosjek EU27 bio je 10,4. Među osobama starijim od 65 godina razlika je još izraženija, 29,1 u Hrvatskoj prema 17,1 na 100.000 stanovnika u EU27.

Psihološki centar: Starije osobe posebno ranjiva grupa

Psihološki centar Carpe Diem upozorava da su tokom 2024. godine pojedine starosne grupe mladih zabilježile porast broja suicida u odnosu na godinu ranije. Među mladima od 15 do 19 godina broj je porastao sa 10 na 15, a među onima od 20 do 29 godina sa 30 na 41.

Ti podaci ne mijenjaju dugoročni trend pada koji bilježi HZJZ, ali pokazuju da se broj slučajeva u pojedinim starosnim grupama povećava.

Carpe Diem upozorava i da su starije osobe posebno ranjiva grupa. Hronične bolesti, gubitak partnera ili prijatelja, usamljenost, nedostatak socijalne podrške i siromaštvo mogu povećati rizik od depresije i suicida.

U Centru ističu da suicid gotovo nikada nije posljedica jednog uzroka, nego složenog međudjelovanja psihičkih poteškoća, ličnih kriza, gubitaka, finansijskih i porodičnih pritisaka, izolacije, ovisnosti i traumatskih iskustava.