Nakon što je Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, u Srbiji sahranjen uz državne počasti, u Bosni i Hercegovini ponovo je otvoreno pitanje odnosa prema proizvodima iz Srbije. Pozivi na bojkot počeli su se širiti društvenim mrežama, ali uz jedno sasvim praktično pitanje: kako u prodavnici znati šta je zapravo domaće, a šta nije?

Odgovor je ponudio inovator Anel Krehić, koji je napravio aplikaciju Biraj387 – jednostavan digitalni alat čija je ideja još jednostavnija: pomoći kupcu da prije nego što proizvod stavi u korpu provjeri odakle dolazi i, kada nije domaći, pronađe alternativu proizvedenu u Bosni i Hercegovini, piše Stav.ba.

Aplikacija ne traži registraciju niti instalaciju, a prema riječima autora, ne prikuplja podatke korisnika. Dovoljno je otvoriti je na telefonu, uključiti kameru i skenirati barkod proizvoda. Rezultat je označen bojom: zeleno za domaći proizvod, sivo za proizvod iz druge zemlje, dok se kod proizvoda koji su prepoznati kao srbijanski odmah nude domaće alternative.

Ipak, iza naizgled jednostavnog skeniranja krije se važna zamka, upozorio je Krehić. Barkod nije uvijek isto što i zemlja u kojoj je proizvod proizveden. Prefiks 387 upućuje na registraciju kompanije u Bosni i Hercegovini, ali proizvod neke domaće trgovačke marke može biti proizveden u Srbiji ili drugoj zemlji. Zato aplikacija korisnika upozorava da pogleda deklaraciju – ono što piše sitnim slovima na ambalaži ponekad govori više od samog barkoda.

Upravo je provjera takvih podataka jedan od dijelova projekta koji se oslanja i na korisnike. Ako aplikacija pogrešno označi proizvod, moguće je prijaviti grešku, nakon čega se podatak provjerava i ažurira. Tako kupac nije samo neko ko koristi aplikaciju, već može pomoći da baza podataka bude preciznija za sve ostale.

- Biraj387 nije napravljen protiv nekoga. Napravljen je za domaće. To je alat kojim želim pokrenuti jednu jednostavnu naviku: prije nego što nešto stavimo u korpu, pogledamo odakle je – i da li postoji domaće.
 Aplikacija prepoznaje sve strane proizvode, iz koje god zemlje dolazili, i za svaki ponudi domaći proizvod iste kategorije. Vrlo često taj domaći proizvod nije ništa lošiji – a novac ostaje ovdje, kod naših radnika i firmi.

Mislim da je vrijeme da mi, Bosanci i Hercegovci, konačno shvatimo da niko neće doći da nam pomogne. Sami sebi moramo pomoći. Ne velikim riječima, nego malim odlukama – svaki dan, na kasi. Svaka kupovina je glas. Zato je app napravljen tako da ga svako pokrene za 30 sekundi: nema registracije, nema naloga, ne skuplja podatke. Traži samo dobru volju ljudi koji su spremni uraditi nešto za svoju državu, umjesto da čekaju da to uradi neko drugi. Dosta smo se žalili na sve i svašta. Vrijeme je da svako od nas razmisli šta sam mogu uraditi da nam bude bolje - pojasnio je Krehić. 

U aplikaciji postoji i lista proizvoda razvrstanih po kategorijama, od keksa i mliječnih proizvoda do mesa i pića, uz domaće alternative. Tu je i opcija "Tvojih 387", koja prati koliko je puta korisnik tokom mjeseca odabrao domaći proizvod.

U vremenu kada se potrošački izbor sve češće pretvara u poruku, Biraj387 pokušava tu poruku učiniti jednostavnijom i konkretnijom. Ne govori samo "nemoj ovo" nego pokazuje – "izaberi ovo".

Jer svaka kupovina jeste mali izbor. A kada se ponovi hiljadama puta, onda prestaje biti mali. Svaka kupovina je glas. A aplikacija Biraj387 pokušava pomoći da taj glas bude svjestan. Da bude za Bosnu i Hercegovinu. 

- Skeniraj, saznaj, biraj domaće, Biraj387 - poručuje Krehić.