Nakon što je Aleksandar Vučić 27. septembra 2026. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika Srbije, politička scena u ovoj zemlji ušla je u period intenzivnih previranja i priprema za vanredne parlamentarne izbore, koji će biti održani 25. oktobra. Međutim, ovih dana u javnom prostoru pojavila se dilema i ko bi sve mogao biti pretendent na poziciju šefa države, ali i kakvu će taktiku primijeniti vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), piše Stav.ba.

Na sjednici Glavnog odbora SNS-a još ranije je ozvaničeno da će Aleksandar Vučić biti nosilac izborne liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" te kandidat za novog premijera države. Međutim, iz tabora naprednjaka još uvijek nema "šuškanja" o tome da li će ova partija istaći svog stranačkog kandidata za predsjedničku funkciju ili će podržati nekog od koalicionih partnera. Podsjetimo, predsjednički izbori bi trebali biti održani najkasnije do 26. decembra.

Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima, Vučić je poručio da očekuje apsolutnu većinu s liste "Ujedinjena Srbija" i ubjedljivu razliku u broju glasova, kategorično odbacujući mogućnost bilo kakve postizborne koalicije, kako ga je nazvao, s "blokaderskim pokretom". U svom prepoznatljivom tonu, Vučić je naveo da samo dvije stvari mogu spriječiti takav trijumf, a to su "teški teroristički akt" režiran od stranih obavještajnih službi ili njegov "fizički atentat".

Ko su potencijalni kandidati za predsjednika?

Uprkos nepoznanici oko poteza samog SNS-a, na političkoj sceni već se iskristaliziralo nekoliko imena koja su najavila ili nagovijestila ulazak u predsjedničku trku.

Najkonkretniji potez povukao je Aleksandar Vulin, osnivač Pokreta socijalista, bivši direktor BIA-e te čovjek koji je pod vlašću Aleksandra Vučića obnašao niz važnih državnih funkcija. Političar poznat po ultranacionalističkoj retorici i zagovaranju koncepta "srpski svet", koji se nalazi i na listi sankcija SAD-a zbog jačanja ruskog utjecaja, otvoreno je najavio kandidaturu. Iako je svoje pristalice pozvao da na parlamentarnim izborima 25. oktobra bezrezervno podrže listu "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija", Vulin je najavio da će se boriti za funkciju predsjednika države, poručivši da želi mandat u kojem bi se raspisao referendum o pristupanju Evropskoj uniji i kroz koji bi predvodio "juriš za srpski svet".

S druge strane, ozbiljne predsjedničke ambicije još jednom pokazuje i lider Socijalističke partije Srbije i aktuelni ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. Na nedavno održanom centralnom skupu koalicije "Ivica Dačić – Faktor stabilnosti" u Beogradskoj areni, Dačić je jasno povezao parlamentarni rezultat svoje partije sa svojom potencijalnom predsjedničkom kandidaturom. Istakao je da će, u slučaju da bude kandidat za predsjednika Srbije, "pobijediti sve", ali je poručio biračima da oni koji žele vidjeti njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima moraju najprije na parlamentarnim izborima glasati za listu broj dva, tj. njegovu listu od ukupno 18 prijavljenih.

Među potencijalnim kandidatima pominjao se i predsjednik Srpske radikalne stranke i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, koji je još u junu iskazao interes za ulazak u izbornu trku.

S druge strane, lider pokreta "Mi – Snaga naroda" Branimir Nestorović, o kojem se u javnosti također govorilo kao o mogućem takmacu, također je u srbijanskim medijima isturan kao potencijalni predsjednički kandidat. 

Međunarodni posmatrači već na terenu

U jeku zahuktale unutrašnjopolitičke borbe, u Srbiji boravi i delegacija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope predvođena italijanskim političarem Pierom Fassinom. Cilj njihove dvodnevne posjete jeste procjena političke atmosfere i predizbornih uvjeta pred glasanje 25. oktobra, uoči slanja posmatračke misije od 20 članova.

Fassino i saradnici održavaju sastanke s predstavnicima institucija, posmatračkom misijom OSCE/ODIHR-a, kao i s predsjednikom Narodne skupštine, koji trenutno obavlja i dužnost vršioca dužnosti predsjednika Republike.

Razgovori s vlastima, opozicijom, manjinama i civilnim društvom trebali bi dati odgovor na pitanje u kakvom se demokratskom ambijentu Srbija nalazi uoči dvostrukog izbornog ciklusa koji će definirati novi politički pravac ove zemlje.