Američka vojska je pripremila nove planove za napad na iransku energetsku infrastrukturu i nuklearna postrojenja, a oni uključuju i moguću upotrebu bombe GBU-43/B, poznate kao "majka svih bombi". Ovi napadi mogli bi se izvesti ako predsjednik Donald Trump naredi nastavak borbenih operacija prije ili nakon kongresnih izbora, potvrdilo je za CNN više američkih zvaničnika upućenih u situaciju.

Upotreba bombe GBU-43/B Massive Ordnance Air Blast (MOAB), najvećeg nenuklearnog oružja u američkom arsenalu, predstavljala bi ozbiljnu eskalaciju sukoba s Iranom. Ipak, više izvora upoznatih s vojnim raspravama sumnja da bi to oružje bilo efikasno za ostvarenje Trumpovih strateških ciljeva ili promjenu toka rata.

Trump je pod pritiskom da okonča rat koji je izrazito nepopularan. Republikanci se pribojavaju negativne reakcije birača na predstojećim izborima, a nakon više od šest mjeseci američkog bombardovanja nema naznaka da su dvije zemlje blizu dogovora.

Dok vojska i dalje nudi Trumpu opcije za napade na preostale iranske ciljeve, neki zvaničnici u privatnim razgovorima propituju ima li Bijela kuća uopće strategiju kojom bi te planove iskoristila za stvarni završetak rata. To je odluka koju može donijeti isključivo predsjednik.

Trump i njegovi savjetnici mjesecima raspravljaju o opcijama koje bi mogle poslužiti kao "definitivan" kraj rata, barem u javnoj komunikaciji, jer su svjesni koliko je sukob postao nepopularan među Amerikancima. Iako su neki članovi administracije rat opisali kao praktički dobijen, Trump je u nedavnim izjavama bio oprezniji. Nije proglasio pobjedu, nego je rekao da SAD u Iranu još ima nedovršenog posla.

Koji će biti idući Trumpov potez?

Iza kulisa, Trump je izrazio rezerve prema nekim saveznicima koji su ga poticali na jednostavno povlačenje vojske. Trump smatra da bi takav potez izgledao kao poraz. Tokom proteklih nekoliko sedmica savjetnici Bijele kuće održali su sastanke o raznim opcijama za Iran. Iako je Trump javno objavio da neće poduzimati nove korake prije izbora, nekoliko je savjetnika privatno priznalo kako ne znaju je li ta izjava konačna ili se može promijeniti do izbornog dana.

Trump je vojsci naredio da pripremi dodatne planove napada na iranske ciljeve, koji uključuju "veliki dio energetske infrastrukture" i moguću upotrebu MOAB-a, rekao je jedan od izvora. Prema istom izvoru, napad bi se dogodio "prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande (CENTCOM)". To upućuje na zaključak da bi administracija mogla izvesti dodatne udare, proglasiti pobjedu i zatim brzo povući sve snage.

Drugi izvor rekao je za CNN da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Pickaxe Mountain, također izričito predviđaju korištenje MOAB-a. Trump je proteklih mjeseci više puta prijetio napadom na Pickaxe, lokaciju za koju SAD i Izrael vjeruju da Teheran tamo čuva komponente svog nuklearnog programa. Čak i nakon što je ranije ove godine pauzirao borbene operacije, Trump i dalje naglašava da mu je cilj osigurati da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja.

Sumnje u učinkovitost MOAB-a

Jedan američki zvaničnik napomenuo je da vojska pri planiranju razvija niz opcija za političko vodstvo, od blažih do najekstremnijih. Ciljevi visoke važnosti, uključujući one duboko pod zemljom, zahtijevaju veće bombe, a MOAB je najveća.

No, postavlja se pitanje bi li MOAB bio efikasan protiv iranskih nuklearnih postrojenja i drugih lokacija duboko pod zemljom. Iako ova GPS-om vođena bomba može uništiti područje veličine devet gradskih blokova, vjerovatno ne može prodrijeti dovoljno duboko da uništi postrojenja na lokaciji Pickaxe. Vjeruje se da je to postrojenje zaštićeno slojevima granita.

"MOAB je oružje koje primarno služi za psihološki efekat. Odlično je za čišćenje velikih površina, ali ne za puno više od toga", rekao je treći izvor upućen u vojno planiranje. "Uopće nije projektovana kao bojeva glava za probijanje utvrda."

Ako se upotrijebi, MOAB bi imao razoran efekat na pogođeno područje, ali vjerovatno samo na površini. Zbog ogromnog radijusa eksplozije gotovo bi sigurno nastala zabrinutost zbog civilnih žrtava, posebno ako se cilja infrastruktura u blizini naseljenih mjesta.

Ipak, Trump bi se mogao odlučiti za MOAB kao psihološko oružje jer se iranski režim čini nepokolebljivim i ne popušta pred diplomatskim zahtjevima. Iako američki zvaničnici upozoravaju da upotreba bombe vjerovatno ne bi prisilila Iran na kapitulaciju, Trumpu bi dala mogućnost da promijeni trenutno stanje, a da ne pokrene rat punog obima.

"Predsjednik se, nažalost, doveo u poziciju u kojoj gotovo mora nešto poduzeti. Budući da nema oružje koje može prodrijeti toliko duboko, mora se osloniti na psihološki efekat, a za to je MOAB idealan", dodao je treći izvor.

Mnogi u administraciji i vanjski analitičari slažu se da bi jedini način za odlučujuću pobjedu nad Iranom bila velika operacija s kopnenim trupama, što bi moglo stajati hiljade američkih života. Pentagon razmatra sve scenarije pa takvi planovi postoje, ali zasad niko u administraciji ne zagovara tako drastične mjere.

Trump je dao do znanja da ga ne zanima slanje kopnenih snaga u Iran, ali njegova želja da što prije okonča sukob predstavlja političku dilemu. Svjestan je nepopularnosti rata, ali nije uspio osigurati diplomatski dogovor koji bi ga priveo kraju.

Najveće nenuklearno oružje

Visoki zvaničnici Trumpove administracije i vojni planeri sedmicama traže izlaznu strategiju koja bi Trumpu omogućila da proglasi barem simboličnu pobjedu. CNN je ranije izvijestio da bi to mogao biti dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Četvrti izvor rekao je za CNN da su vojni zvaničnici razradili opcije koje bi se mogle opisati kao "vatromet". Cilj je pružiti Trumpu izlaz iz sukoba, čak i ako ti napadi ne ostvare ciljeve zbog kojih je rat uopće započeo.

Uprkos Trumpovom obećanju da će pričekati s novim napadima do izbora, američka vojska već se priprema za moguću iransku odmazdu ako predsjednik izda zapovijed. Sljedeća rotacija američkih vojnika u regiji očekuje se u idućih nekoliko sedmica, a moguće je da dio osoblja koji odlazi neće biti zamijenjen novim snagama.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da ne komentarišu osjetljive vojne planove i dodao: "Predsjednik Trump razmatra sve mogućnosti kako bi osigurao da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja."

Zvaničnik Pentagona izjavio je: "Ministarstvo odbrane razrađuje širok raspon operativnih scenarija kako bi provelo upute predsjednika i ministra odbrane te osiguralo uspjeh misije u svim okolnostima."

MOAB razvijen za psihološke operacije

MOAB je razvijen tokom rata u Iraku. To je bojeva glava koja eksplodira prije udara u tlo kako bi stvorila ogroman eksplozivni val. Tokom završnih testiranja 2003. godine, vojni zvaničnici rekli su za CNN da je MOAB prvenstveno zamišljen kao oružje za psihološke operacije. Nadali su se da će tako snažna eksplozija šokirati iračke trupe i natjerati ih na predaju.

Izvorno je MOAB bio namijenjen za napade na velike formacije trupa i opreme ili nadzemne bunkere. Kasnije je primjena proširena na ciljeve u pećinama ili tunelima.

Trump je bio prvi američki predsjednik koji je upotrijebio MOAB. Tokom svog prvog mandata 2017. godine odobrio je napad na položaje ISIS-a u Afganistanu, koji je ciljao mrežu utvrđenih podzemnih tunela. Prema afganistanskim zvaničnicima, ubijeno je 36 boraca ISIS-a, a uništena su tri tunela i veća količina oružja. Civili tada nisu stradali.

Taj je napad u to vrijeme označio veliku promjenu u Trumpovom pristupu jer je u kampanji zagovarao izolacionističku politiku "Amerika na prvom mjestu". Nakon udara, postavila su se pitanja je li bomba tolikih razmjera uopće bila potrebna za taj cilj. Slična pitanja vjerovatno će uslijediti i ako se oružje upotrijebi protiv Irana.