Govoreći o regionalnim odnosima, Smajić je naglasio da susjedna Hrvatska, iako članica EU, duguje ogroman novac našoj državi. "Hrvatska danas zadržava ubjedljivo najveću vrijednost bosanskohercegovačke državne i privatne imovine na cijelom Balkanu. Imovina koju BiH potražuje od Hrvatske se približila vrijednosti od 10 milijardi," otkrio je Smajić ekskluzivan podatak iz evropskih krugova u Brusselsu. Problem leži u tome što bh. vlasti nikada nisu uspostavile konzistentan pristup niti potpisale potrebne međudržavne sporazume za njen efikasan povrat.

BiH ne može u EU sa OHR-om

Smajić je bio izuzetno oštar prema trenutnom ustavnom uređenju BiH i ulozi međunarodne zajednice. "Bosna i Hercegovina sa OHR-om kao nadvlasti u svojoj strukturi nema formalno-pravnu mogućnost članstva u Evropskoj uniji," naglasio je Smajić. Prema njegovim riječima, sve što domaći lideri govore o ubrzanim evropskim integracijama je najobičnija "ubleha".

"Za 100 godina sa ovakvom konstitucijom vlasti i ovakvom ideologijom, BiH neće biti članica Evropske unije," kategoričan je bio Smajić. Istakao je da Evropa izbjegava nove članice s unutrašnjim problemima te da naša država funkcioniše kao nefunkcionalan protektorat. Evropska unija se, dodao je on, transformisala iz "projekta mira" u "projekat rata", trošeći stotine milijardi na naoružanje umjesto na nauku, tehnologiju i razvoj.

Zastrašujući uticaj stranih lobista i geopolitička previranja

Tokom intervjua, dotakli su se i globalnih dešavanja, kao i dolaska bliskih saradnika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa na Balkan. Osvrćući se na to da Milorad Dodik plaća i dovodi strane lobiste kako bi ostvario svoje ciljeve, Smajić je objasnio da je uzrok takvih pojava duboka dekadentnost, korupcija i nekompetentnost unutar zapadnih institucija. Svijet prelazi iz unipolarnog u multipolarni poredak, a institucije međunarodnog prava su doživjele kolaps. Smajić je kao pozitivan primjer naveo afričku državu Rwanda, koja je nakon razornog genocida, pod vodstvom Paul Kagamea, uspjela prevazići etničke podjele, odbaciti uticaj bivših kolonizatora i postati ekonomski "Singapur Afrike".

Intervju sa umjetnom inteligencijom za mir u Ukrajini

Fascinantan detalj iz Smajićevog novijeg rada je njegov pionirski potez na polju novinarstva: obavio je višednevni intervju s umjetnom inteligencijom. "Ljudi ginu svaki dan, rat u državi Ukraine je ušao u petu godinu. Odlučio sam da od super-tehnologije dobijem najbolji mogući mirovni sporazum kada to čovjek već ne može napraviti," ispričao je. Taj dokument, na kojem je radio osam dana i noći s algoritmima oslobođenim ljudskih emocija, prema njegovom mišljenju danas predstavlja jedino realno kompromisno rješenje za mir na istoku Evrope.

Novinarstvo postalo sluganstvo

Na kraju, Smajić je uputio oštru kritiku modernom novinarstvu, upozorivši na gubljenje kritičke distance i dominaciju korporativnih interesa, o kojima danas otvoreno piše i uticajni The New York Times. "Kada novinari počnu mimo protokola da ispijaju kafe s predstavnicima vlasti i politike, novinarstvo gubi svaki smisao i postaje čisto sluganstvo," poručio je Smajić, pozivajući prave novinare na cjeloživotno učenje, specijalizaciju i očuvanje profesionalnog digniteta.