Evropski parlamentarci i šefica evropske diplomatije osudili su u utorak, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da odustane od primjene američkih sankcija protiv Rusije, nazvavši je „sramotnom“.

Američki predsjednik Donald Trump izuzeo je od primjene ključne američke sankcije i carine povezane s Rusijom samo nekoliko dana prije nego što su trebale stupiti na snagu na osnovu zakona koji je potpisao prošlog mjeseca.

Evropa mora nastaviti sa sankcijama protiv Rusije

Među tim mjerama su carine na robu iz Rusije i kaznene mjere za zemlje koje kupuju rusku naftu i plin.

U izvršnoj uredbi koju je Bijela kuća objavila u petak, Trump je naveo da je takva odluka u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas nazvala je u utorak usvajanje „Zakona Lindseyja O. Grahama o sankcioniranju Rusije i Irana iz 2026. godine“ važnim korakom kojim su se dvije strane Atlantika ponovo približile kada je riječ o pristupu sankcijama. Međutim, odluku o izuzimanju Rusije od njihove primjene opisala je kao „sramotnu“.

„Na taj način je smanjen međunarodni pritisak na Rusiju da zaustavi rat“, poručila je Kallas.

Dodala je da Evropa mora nastaviti sa sankcijama protiv Rusije kako bi je prisilila na pregovore.

„Moramo povećati pritisak“

Poljski zastupnik Michal Szczerba iz Kluba zastupnika Evropske narodne stranke izjavio je da bi odluka američkog predsjednika mogla osnažiti agresora, a oslabiti Ukrajinu i istočno krilo NATO-a.

„Ne možemo finansirati ratnu ekonomiju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Apelujem na naše američke saveznike: nemojte odustati od sankcija, nemojte nagraditi agresora, a oslabiti žrtvu“, rekao je Szczerba. Dodao je da bi se američki postupak mogao „čak smatrati izdajom“.

Belgijska zastupnica Kathleen van Brempt iz redova socijaldemokrata složila se da Trump ovom odlukom „daje novac Putinu za njegov rat“ te podržala zadržavanje evropskih sankcija protiv Rusije.

„Isto tako moramo povećati pritisak na Rusiju i osigurati finansijska sredstva za Ukrajinu“, rekla je, dodajući da je potrebno pronaći način da se u tu svrhu iskoristi zamrznuta ruska imovina u Evropi.

Francuski zastupnik Pierre-Romain Thionnet iz kluba Patrioti za Evropu kazao je da se slažu s idejom korištenja diplomatskih kanala za podršku Ukrajini kako bi mogla pregovarati iz povoljnije pozicije, ali da „taj diplomatski kanal s naše strane uopće ne postoji“.

„Stoga ćemo samo komentarisati i moralno osuđivati, a nećemo imati strategiju. Ne bismo se trebali iznenaditi što drugi namjeravaju razgovarati o Evropi bez Evropljana, a sve će to ići nauštrb Ukrajine“, izjavio je Thionnet.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je održavanje samita sljedećeg mjeseca s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kineskim čelnikom Xi Jinpingom, kako bi razgovarali o okončanju četverogodišnjeg rata u Ukrajini pod uslovima koji bi išli u prilog Moskvi, objavio je u ponedjeljak Wall Street Journal.

Poljska zastupnica Małgorzata Gosiewska iz Kluba evropskih konzervativaca i reformista (ECR) izjavila je da Evropa ne može nastaviti podržavati Ukrajinu dok istovremeno uvozi ruske proizvode, poput ukapljenog prirodnog plina i umjetnih đubriva, iako Rusiji, koju je nazvala agresorom, ne treba davati dodatna sredstva.

Kazala je da samo uvođenje sankcija nije dovoljno, već da se one moraju efikasno provoditi te da se ne smije dopuštati uvoz ruskih i bjeloruskih proizvoda uprkos sankcijama.

Litvanski zastupnik u Evropskom parlamentu Petras Auštrevičius iz liberalnog kluba Renew, koji je Trumpovu odluku opisao kao „davanje dozvole agresoru za ubijanje“, složio se da EU mora zatvoriti sve kanale za uvoz ruskih fosilnih goriva i nuklearne energije.

EU mora zabraniti i ulazak na svoju teritoriju „državljanima Rusije, koja je teroristička država. Agresorska država mora odgovarati za svoje postupke“, rekao je.

„Izdaja samih temelja američkog utjecaja“

Hrvatski zastupnik iz redova Evropske narodne stranke Davor Ivo Stier kazao je da se Ukrajinci s pravom osjećaju izdano te da to može razumjeti jer dolazi iz Hrvatske.

„Kada je Hrvatska bila napadnuta od tada pete vojne sile u Evropi, međunarodna zajednica nije joj pomogla. Nije joj dala oružje kojim bi se mogla braniti. Naprotiv, uvela joj je embargo i, naravno, osjećali smo se izdano“, kazao je Stier.

Međutim, istakao je da nijedna sila ne može pokoriti narod spreman boriti se za svoju slobodu te da su oni koji su nametnuli embargo završili na smetljištu historije.

„Nadam se da se u Washingtonu još sjećaju te lekcije iz devedesetih jer nije riječ samo o mjeri koja eventualno može sniziti cijenu dizela. Riječ je o izdaji samih temelja na kojima počiva američki utjecaj u slobodnom svijetu“, poručio je Stier, prenosi tportal.