Izbori u Srbiji održavaju se u trenutku iznimno velike političke napetosti i neizvjesnosti, a premda je mogućnost promjene vlasti veća nego dosad, ishod i smjer eventualnih promjena ostaju otvoreni. Ocijenio je to u Studiju 4 HRT-a politolog Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Prema njegovom tumačenju, izbori su formalno parlamentarni, ali su istodobno svojevrstan referendum za i protiv Aleksandra Vučića. Vučić njima pokušava potvrditi vlast i ojačati poljuljane pozicije, dok njegove protivnike ponajprije povezuje želja za političkom promjenom. Maldini smatra da Srbija u posljednjih gotovo četvrt stoljeća nije imala mnogo političkih trenutaka obilježenih tolikom napetošću i neizvjesnošću. -Realnost promjena nikada nije bila veća. Istovremeno, izgledi da se te promjene dogode također su upitni, rekao je.Izbori su, smatra, prerasli u izjašnjavanje o dugogodišnjoj vlasti Aleksandra Vučića. Ovo je zapravo referendum, podjednako od vlasti i protiv nje, kazao je Maldini.

Studentski pokret pokazao slabost stranačke oporbe

Govoreći o usponu studentskog pokreta, Maldini je ocijenio da je tragedija koja je pokrenula prosvjede bila okidač za mnogo šire nezadovoljstvo. Činjenica da su studenti postali glavni politički izazov vlasti, prema njegovu mišljenju, pokazuje koliko je tradicionalna oporba u Srbiji razjedinjena i oslabljena.

Ona, tvrdi Maldini, nije uspjela ponuditi političku alternativu koja bi oko zajedničkih političkih, ideoloških ili socioekonomskih tema okupila dovoljno široku potporu.

Studentski pokret opisuje kao vrlo heterogenu skupinu koju povezuju protivljenje korupciji i političkim i medijskim neslobodama te nezadovoljstvo sadašnjom vlašću, ali koja nema jasno zajedničko ideološko i političko određenje.

-Cijela ova situacija jednog velikog pokreta kojeg nosi nezadovoljstvo govori de facto o nepostojanju organizirane političke oporbe, rekao je.

Maldini: Postoji plan A, ali ne i plan B

Upravo heterogenost studentskog pokreta, prema Maldiniju, objašnjava zašto tijekom kampanje nije predstavljen jasniji politički program. Smatra da bi snažnije ideološko profiliranje moglo dovesti do osipanja potpore jer bi otvorilo pitanja oko kojih među Vučićevim protivnicima ne postoji suglasnost.

-U ovom trenutku ono što okuplja čitavu ovu heterogenu skupinu oporbenjaka zapravo je nezadovoljstvo i bunt protiv sadašnje vlasti. Međutim, to je plan A. Plana B, čini mi se, nema, rekao je.

Upozorava stoga da eventualnu pobjedu Vučićevih protivnika ne bi trebalo automatski poistovjetiti s demokratizacijom Srbije.

– Ne treba se zavaravati. Svi oni koji misle da bi ovo bio prodemokratski prevrat u smislu demokratizacije Srbije, odnosno konsolidacije demokracije, mislim da bi bili u krivu, rekao je Maldini.

Prema njegovoj ocjeni, dio vrlo heterogene oporbe nije prodemokratski orijentiran, a među različitim skupinama zasad ne postoji ni zajednički program o nizu ključnih političkih pitanja.

Kosovo, Hrvatska, EU, Rusija i Kina ostavljeni po strani

Među pitanjima oko kojih nema jasnog zajedničkog stajališta Maldini je izdvojio Kosovo, odnose s Hrvatskom i drugim susjedima, europski put Srbije te odnose s Rusijom i Kinom.

Smatra da se takve teme namjerno ostavljaju u drugom planu jer bi mogle pokazati duboke razlike među skupinama okupljenima protiv sadašnje vlasti. Posebno je izdvojio Kosovo, ocjenjujući da su unutar širokog oporbenog bloka u manjini oni koji bi slijedili izrazito proeuropsku politiku prema tom pitanju.

Zbog toga, prema Maldiniju, ni promjena vlasti sama po sebi ne bi nužno značila prekid dosadašnjeg balansiranja Srbije između različitih vanjskopolitičkih partnera.

-Sve ono što ih može razjediniti stavljeno je potpuno u drugi plan. Ono malo što ih može ujediniti, a to je upravo micanje Vučića s vlasti, u ovom je trenutku na stolu, zaključio je Maldini.