Cijene energenata u svijetu porast će u ovoj godini za 32 posto, objavila je Svjetska banka, znatno snažnije no što se očekivalo, uz naglo poskupljenje plina u Europi u uvjetima poremećaja u opskrbi zbog sukoba na Bliskom istoku.

U aprilskom izvještaju Svjetska banka je prognozirala poskupljenje energenata u ovoj godini za 24 posto. U 2027. godini energenti bi trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a gotovo isti procentualni pad banka očekuje i u 2028. godini, pokazuju nove prognoze.

Ponuda nafte trebala bi se ove godine smanjiti za 5,2 posto, najviše u posljednja četiri desetljeća, ne računajući recesiju u 2020. godini.

Zbog smanjene proizvodnje nafte, cijena nafte marke Brent trebala bi se u kratkoročnom periodu zadržati na visokom nivou, uz prosjek od 92 dolara po barelu u ovoj godini. Cijene bi bile još i više da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto, napominju u SB-u. Potražnja se više smanjila samo u pandemijskoj 2020. godini i u 1980. godini, u periodu naftne krize.

Smanjene isporuke utočnjenog prirodnog gasa (LNG) trebale bi pak podići cijene gasa u Evropi u ovoj godini za gotovo 60 posto, izračunali su u SB-u.

U 2027. evropske cijene gasa trebale bi se pak smanjiti za osam posto, uz kontinuirano ograničenu opskrbu. Normalizacija tržišta u 2028. trebala bi pak spustiti cijene tog energenta na Starom kontinentu za gotovo 30 posto.

Blaže poskupljenje đubriva

Đubrivo bi pak ove godine trebalo poskupjeti za 14 posto, izračunali su u SB-u, prepolovivši prognozu iz aprilskog izvještaja.

U 2027. cijene bi mu trebale pasti za 12,4 posto i vratiti se na nivo iz 2025. godine. Silazni trend trebao bi se nastaviti i u 2028. godini, uz prognozirani pad cijena od 8,2 posto.

Cijene prehrambenih sirovina trebale bi pak ove godine porasti nešto više od deset posto i za nešto više od sedam posto u 2027. godini.

U nepovoljnijem scenariju, koji uključuje izuzetno snažan El Niño, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i još veća oštećenja na ruskoj naftnoj infrastrukturi, cijene hrane mogle bi biti 12 posto više nego što se očekuje, upozorila je Svjetska banka.

Moguća prehrambena kriza

Takav bi razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je još četrdesetak miliona ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, naglašavaju. U 2028. godini hrana bi trebala pojeftiniti za 5,2 posto, pokazuju SB-ovi izračuni.

Cijene nafte, prirodnog gasa, hrane i metala snažno su porasle ove godine zbog niza globalnih šokova, navodi SB, a situacija bi se mogla još više pogoršati ako se sukob na Bliskom istoku intenzivira i ako šteta na ruskoj naftnoj infrastrukturi bude još veća.

„Rast cijena energije i poremećaji u trgovini podstiču inflaciju, ugrožavaju opskrbu hranom i usporavaju ekonomski rast“, rekao je zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ayhan Kose.

Metali bi ove godine mogli poskupjeti 25 posto i dosegnuti rekordne nivoe. Aluminij, bakar i kalaj pritom bi mogli biti skuplji zbog ograničene ponude i veće potražnje na koju utiču ulaganja u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.

Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti 40 posto zbog pojačane potražnje za sigurnim ulaganjem u uslovima geopolitičke neizvjesnosti, dok se iduće godine očekuje njihovo smirivanje.