Rekordne cijene zlata na svjetskim berzama sve snažnije se odražavaju i na domaće tržište, pa se gram ovog plemenitog metala u Republici Srpskoj trenutno prodaje po cijenama od 220 do čak 290 KM. Iako je riječ o historijski visokim iznosima, interesovanje građana za kupovinu, ali i prodaju zlatnog nakita i dalje je prisutno.

Iz udruženja potrošača upozoravaju da bi, ukoliko ne postoji prijeka potreba, porodično zlato trebalo sačuvati, jer se zlato sve češće posmatra i kao oblik dugoročne štednje i investicije.

Velike razlike u cijenama

Prema podacima s terena, razlika između otkupne i prodajne cijene zlata u zlatarskim radnjama izuzetno je izražena. U jednoj banjalučkoj zlatari otkupna cijena 14-karatnog zlata iznosi 120 KM po gramu, dok se prodajna cijena kreće od 260 KM naviše, u zavisnosti od čistoće zlata. U drugoj radnji u Banjoj Luci otkup iznosi 100 KM po gramu, dok je prodajna cijena čak 290 KM.

Slične cijene bilježe se i u drugim gradovima. U Prijedoru trenutna cijena grama zlata iznosi oko 250 KM. Zlatari navode da je interesovanje građana i za kupovinu i za prodaju na uobičajenom nivou, uprkos visokim cijenama.

Davor Trebovac, vlasnik zlatare Lanelo, izjavio je za Glas Srpske da ovakve oscilacije nisu neuobičajene, jer cijena zlata zavisi od kretanja na globalnom tržištu. "U odnosu na prethodne godine nije došlo do većih promjena kada je riječ o kupovini zlatnog nakita. Slična situacija je i sa otkupom", rekao je Trebovac, dodajući da je za sada teško prognozirati daljnji rast cijena.

Iako vrijednost zlata kontinuirano raste, to, prema njegovim riječima, nije dovelo do značajnijeg povećanja prodaje porodičnog nakita.

Zlato kao oblik štednje

Da su domaće cijene direktno vezane za kretanja na svjetskom tržištu potvrdio je i Dragan Jošić iz banjalučkog Udruženja za zaštitu potrošača Reakcija. On ističe da zlato odavno nije samo nakit, već i oblik sigurne štednje.

"U posljednje vrijeme sve je više građana koji zlato ne kupuju kao ukras, već kao investiciju, jer cijena ovog metala već godinama bilježi rast i gotovo na dnevnom nivou ide naviše", rekao je Jošić za Glas Srpske.

Kada je riječ o kupovini nakita, Jošić savjetuje građanima da obiđu više zlatara i uporede cijene, jer se one znatno razlikuju, a pojedine radnje nude i popuste, naročito za gotovinsko plaćanje.

Govoreći o dilemi da li prodati porodično zlato u uslovima ekonomske neizvjesnosti, Jošić navodi da odluka zavisi od individualne situacije, ali da prodaju, ukoliko nije neophodna, ne preporučuje. "Ako ne postoji prijeka potreba, savjet je da se zlato zadrži, jer je evidentno da cijena nastavlja rasti na svjetskim tržištima, a samim tim i kod nas", rekao je Jošić.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokazuju da je tokom prošle godine uvezeno zlato u vrijednosti blizu 3 miliona KM, što je znatno više nego godinu ranije, kada je uvoz iznosio 2,13 miliona KM. Prema istim podacima, 2022. godina bila je rekordna u posljednjih deset godina, sa uvozom zlata vrijednim 3,008 miliona KM.