Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) oglasili su se nakon kritika Transparency Internationala u BiH (TI BiH) i Koalicije Pod lupom zbog odbijanja zahtjeva za dostavljanje podataka s uređaja za identifikaciju birača i elektronskih skenera korištenih na Općim izborima 2026. godine. Iz CIK-a tvrde da traženim informacijama još ne raspolažu u cjelovitom obliku, da je u toku priprema sveobuhvatnog izvještaja o izborima, ali su istovremeno uputili oštre kritike pojedincima iz nevladinog sektora, optužujući ih za dezinformisanje javnosti i opterećivanje rada institucije, piše N1.

Reakcija dolazi nakon što su TI BiH i Koalicija Pod lupom 14. novembra upozorili da CIK odbija objaviti podatke koji bi, prema njihovim tvrdnjama, mogli pomoći u otkrivanju mogućih izbornih manipulacija.

Organizacije su zatražile podatke o izlaznosti po biračkim mjestima, broju birača koji nisu mogli biti identifikovani otiskom prsta, biračkim mjestima na kojima nove tehnologije nisu korištene, kao i onima na kojima su evidentirana odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova.

Kako je ranije objavljeno, obje organizacije smatraju da je odbijanje dostavljanja podataka nezakonito te su najavile pokretanje pravnih postupaka.

CIK: Tražene podatke još nemamo u cjelovitom obliku

U saopćenju CIK-a navodi se da je osnovni razlog nedostavljanja informacija činjenica da institucija trenutno ne raspolaže dokumentom koji bi sadržavao sve podatke obuhvaćene zahtjevima.

"Prvi i osnovni razlog zbog kojeg nisu dostavljene tražene informacije, a što je problematizirano kroz medije, jeste činjenica da Centralna izborna komisija BiH trenutno ne raspolaže cjelovitim informacijama onako kako je to traženo zahtjevom", naveli su iz CIK-a.

Pojašnjavaju da bi postupanje po zahtjevu podrazumijevalo izradu posebnog dokumenta koji trenutno ne postoji, ali na kojem se već radi.

Podsjećaju da su Opći izbori 2026. godine prvi put provedeni uz korištenje biometrijske identifikacije birača i skenera za elektronsko brojanje glasačkih listića.

Prema njihovim tvrdnjama, dok su druge države za uvođenje sličnih tehnologija imale nekoliko godina priprema i testiranja, CIK BiH morao je cijeli proces završiti za svega nekoliko mjeseci.

Ugovor s najpovoljnijim ponuđačem potpisan je tek u drugoj polovini maja, dvije sedmice nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora.

Iz CIK-a navode da je riječ o potpuno novom informatičkom sistemu koji je razvijan tokom izbornog procesa, zbog čega nije bilo dovoljno vremena za sva potrebna testiranja i prilagođavanja.

Dodatni izazov, kako ističu, predstavljalo je korištenje tri različita izvora podataka za utvrđivanje rezultata: izlaznosti evidentirane putem biometrijskih uređaja, rezultata elektronskog brojanja i rezultata ručnog brojanja.

Od 143 izborne komisije odgovorilo samo 66

Iz CIK-a su saopćili da je na sjednici Kolegija 29. oktobra usvojen zaključak o početku pripreme izvještaja o provedbi Općih izbora 2026. godine, koji će biti dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH.

U tom dokumentu trebali bi se naći i podaci koje su tražile nevladine organizacije.

U njegovoj pripremi učestvuje izvođač projekta uvođenja novih tehnologija, od kojeg se očekuje dostavljanje podataka iz izbornog informacijskog sistema, uključujući informacije o problemima u radu uređaja i njihovoj zamjeni.

Od kompanije zadužene za reviziju elektronskog sistema zatražena je dopuna određenih podataka iz prvog nacrta izvještaja.

CIK je također zatražio od svih izbornih komisija osnovnih izbornih jedinica da provedu anketu o iskustvima s uvođenjem novih tehnologija.

Međutim, od ukupno 143 izborne komisije, odgovore je do sada dostavilo njih 66.

Istovremeno, zasebne izvještaje pripremaju Glavni centar za brojanje, Kontrola izbornih rezultata i Jedinica za implementaciju specifičnih izbornih tehnologija.

Iz CIK-a ističu da su svi ovi podaci neophodni za izradu konačnog izvještaja.

Nevladine organizacije upozorile na moguća odstupanja

Zahtjevi za pristup informacijama uslijedili su nakon analiza koje su, prema navodima TI BiH i Koalicije Pod lupom, ukazale na moguće nepravilnosti tokom izbornog procesa.

Prema podacima Koalicije Pod lupom, prikupljenim na reprezentativnom uzorku biračkih mjesta, broj glasačkih listića za Predsjedništvo BiH poklapao se s brojem birača identifikovanih elektronskim uređajima na svega 55,8 posto posmatranih biračkih mjesta.

Na 6,5 posto posmatranih mjesta zabilježena su odstupanja veća od tri glasa.

TI BiH je, s druge strane, saopćio da je analizom identificirao više od 500 biračkih mjesta s indikatorima koji mogu ukazivati na moguće nepravilnosti.

Među tim indikatorima navedeni su izlaznost veća od 80 posto, udio nevažećih glasačkih listića veći od 15 posto ili više od 80 posto glasova za jednog kandidata.

Organizacije su ukazale i na neuobičajen rast izlaznosti između 17 i 19 sati u brojnim lokalnim zajednicama.

Ipak, ovi pokazatelji sami po sebi ne predstavljaju dokaz izbornih manipulacija, već, prema organizacijama, osnov za dodatne provjere.

TI BiH i Koalicija Pod lupom smatraju da bi objavljivanje podataka s izbornih uređaja omogućilo detaljniju provjeru ovih odstupanja.

CIK oštro kritikovao pojedince iz nevladinog sektora

U nastavku saopćenja CIK se osvrnuo na kritike koje dolaze iz nevladinog sektora, optužujući pojedince za širenje dezinformacija i dodatno opterećivanje rada institucije.

"Potenciramo javnu kritiku pojedinaca iz udruženja (koje nema ni registraciju u BiH), koji pod krinkom rada nevladinog sektora kontinuirano dezinformiraju javnost površnošću, neznanjem izbornog procesa, te svojim tendencioznim objavama, a koji su svojim neargumentiranim i nepravovremenim zahtjevima u znatnoj mjeri opteretili rad institucije", naveli su iz CIK-a.

Dodali su da bi ti pojedinci trebali koristiti znanje i iskustvo starijih kolega koji, prema njihovoj ocjeni, bolje poznaju Izborni zakon BiH i izborni proces.

CIK u saopćenju nije imenovao udruženje niti pojedince na koje se ove optužbe odnose.

Iz Komisije također tvrde da je proces uvođenja novih tehnologija bio praćen brojnim opstrukcijama i napadima na rad institucije, koji se, kako navode, nastavljaju.

CIK tvrdi da je Sud BiH potvrdio sve odluke po žalbama

Iz CIK-a su podsjetili da su sve njihove odluke podložne preispitivanju pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Prema tvrdnjama Komisije, Sud BiH je u vezi s Općim izborima 2026. godine potvrdio sve odluke CIK-a koje su bile predmet žalbi, uključujući odluke o zahtjevima za ponovno brojanje glasova i žalbe na utvrđivanje izbornih rezultata.

Navode i da je njihov dosadašnji prioritet bio potvrđivanje izbornih rezultata, koje je završeno prije 11 dana.

Trenutno su, kako ističu, fokusirani na donošenje odluka o stavljanju mandata u mirovanje i dodjeli zamjenskih mandata kako bi zakonodavna tijela mogla biti konstituirana u zakonskim rokovima.

Kada će podaci biti dostupni javnosti?

Iz CIK-a poručuju da će sveobuhvatni izvještaj o provedbi Općih izbora 2026. godine, nakon što bude završen i usvojen na sjednici Komisije, biti dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH.

Nakon toga bit će objavljen i na zvaničnoj internetskoj stranici CIK-a.

Međutim, konkretan rok za završetak izvještaja nije naveden.

TI BiH i Koalicija Pod lupom ranije su poručili da, nakon potvrđivanja izbornih rezultata, više ne vide prepreke za objavljivanje traženih podataka te su pozvali CIK da ih bez odgađanja učini dostupnim javnosti.

Dok CIK tvrdi da je potrebno dodatno vrijeme za prikupljanje i obradu informacija, nevladine organizacije insistiraju na tome da javnost ima pravo na uvid u podatke koji bi omogućili provjeru funkcionisanja novih izbornih tehnologija i mogućih nepravilnosti tokom glasanja.