Glavni junak naše današnje priče je Hamdija Pozderac, političar i sudionik NOB-a.

Hamdija je rođen na današnji dan 1924. godine u Cazinu. Još za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata već 1941. godine.

U Drugom svjetskom ratu je od prvih dana pristupio Narodnooslobodilačkom pokretu. Po završetku rata odlazi na studije u Beograd, a zatim u Moskvu, poslije kojih se uključuje u politički rad. Obavljao je sve najviše državne i partijske funkcije u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. Bio je nosilac Partizanske spomenice i dobitnik najviših saveznih i republičkih priznanja i odlikovanja onog vremena.

Dugo godina je bio redovni profesor Sarajevskog univerziteta. Napisao je više knjiga i objavio znatan broj stručnih i naučnih radova, od kojih su najpoznatiji oni o nacionalnom pitanju, društvenim odnosima i državi.

Hamdija je pomagao i rodni kraj. U Cazinskoj krajini jasno se mogla napraviti granica i podijeliti na vrijeme prije i poslije Hamdije.

Suprostavljanje nacionalističkoj politici platio je odlaskom sa političke ali i životne scene. Ipak najzaslužniji je za priznavanje Muslimana - Bošnjaka, kao naroda.

Sudbina Hamdije Pozderca je usko povezana sa sudbinom Bosne i Hercegovine. Značajna razlika je u tome što velikosrpski napad Hamdija, ipak, nije preživio, a što je njegovoj domovini ipak na kraju uspjelo. Suprostavio se nacionalističkim politikama koje su vođenje 70-ih i 80-ih godina. Spriječio je Miloševića da mijenja Ustav.

Vojislav Šešelj 1979. napada Hamdiju Pozderca, nakon što je tobože otkrio plagijat u jednom magistarskom radu. Napad nije uspio i sam Šešelj je kasnije izjavio da je time želio skrenuti pažnju CK od Nenada Kecmanovića.

„To je bio način da pomognem Nenadu Kecmanoviću, protiv koga je krenula lavina optužbi iz Centralnog komiteta zbog njegovih napisa u beogradskom Ninu, pa sam ja na taj način pravio neku ravnotežu i krenuo direktno na Hamdiju Pozderca, što je Hamdija i shvatio“, izjavio je nakon svega Šešelj.

I u Hamdijinoj smrti ima neke simobolike. Umro je u Sarajevu 6. aprila 1988. godine.

(SB)