Glavna junakinja naše današnje priče je Grkinja Hipatija (oko 355. – 415.), jedna od prvih poznatih filozofkinja u povijesti, žena čije ime nosi jedan planetoid i krater na Mjesecu.

Bila je kći Teona, uglednog matematičara iz Aleksandrije, a na početku je krenula očevim stopama.

Uz aritmetiku i geometriju, izučavala je astronomiju, a neki joj povjesničari pripisuju i izum astrolaba. S vremenom se zainteresirala za filozofiju, primljena je na obuku u neoplatoničku školu, ranije rezerviranu isključivo za muškarce.

Ubrzo je i sama postala jedna od predavačica, a potom voditeljica vlastite škole, u kojoj se okupljao nekršćanski krug mislilaca, a njeni brojni radovi, poput komentara Diofantove “Aritmetike” i Apolonijevih “Konika”, zauvijek su izgubljeni.

Nikada se nije udavala niti  imala djece, a svoju je ljepotu pokušavala prikriti.

Propagirala je asketizam, odričući se svih potreba osim onih najosnovnijih, izražavajući potpunu ravnodušnost prema svjetovnom.

Hipatija je bila obrazovana, darovita i cijenjena građanka Aleksandrije. Živjela je i djelovala u vremenu u kojem se žensko isticanje dočekivalo sa zazorom, no suvremenici joj nisu osporavali ni znanje ni moralni autoritet. Filozofiju, dotad rezerviranu za zatvoreni krug najobrazovanijih, učinila je dostupnom širim skupinama, nerijetko držeći predavanja na ulici.

No, upravo veliki utjecaj koji je uživala bio je prva stepenica s koje je otpočeo uspon prema njezinu kraju. Smrt filozofkinje u vrijeme protupoganskih progona cara Teodozija II. opisao je povjesničar Sokrat Skolastik. Prema njegovim zapisima, Hipatijina popularnost s vremenom je postala trn u oku aleksandrijskih kršćana.

Među njima se raširilo mišljenje da je upravo ona kriva za tešku zavadu između aleksandrijskog biskupa i rimskog prefekta, svoga bliskog prijatelja, a njeni neprijatelji su s lakoćom uvjerili neobrazovani puk da je riječ o vještici koja crnom magijom potiče razdor kako bi ovladala gradom. Jednoga dana, bijesna rulja ju je izvukla iz kočije te odvukla u crkvu. Svukli su je do gola, kako bi je ponizili, a potom joj živoj oderali kožu.

Kad je izdahnula njeno tijelo su raskomadali i povlačili ulicama do Kinarona, gdje su je spalili na lomači.

U suvremenoj pop kulturi Hipatija je popularizirana filmom Agora režisera Alejandra Amenábara iz 2009. godine.

(SB)