Daytonski mirovni sporazum, koji je doveo do stvaranja današnje Bosne i Hercegovine hitno treba reforme. Međutim, to se neće dogoditi sve dok oni, koji su prije 25 godina stvorili mir, ponovo ne organiziraju neku novu konferenciju, ocijenio je za Deutsche Welle bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.

Vodeći političari na Zapadnom Balkanu, u državi Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj moraju prihvatiti da njihovi stanovnici sada odbacuju nacional-šovinističke politike. Tokom 2018. godine, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović poražen je od umjerenog kandidata Željka Komšića, koji je izabran u tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Početkom 2020. godine, HDZ je dožio još jedan šamar, ovaj put u susjednoj Hrvatskoj. Ovdje, u najnovijoj članici Europske unije, aktuelna predsjednica, nacionalističko-populističke orijentacije, Kolinda Grabar-Kitarović, poražena je od kandidata socijal demokrata Zorana Milanovića.

Ustav Bosne i Hercegovine samo je dio Daytonskog mirovnog sporazuma.

"Uprkos ovome, HDZ jednostavno ne može da shvati da su njegove šovinističko-reakcionarske politike zaostale, prevaziđene i konačno narod sve više okreće leđa takvim politikama", smatra Schwarz-Schilling.

Sada svako na Balkanu ne može da ne primjeti da porazi hrvatskih nacionalista nisu bez političkih posljedica.

Odmah nakon što je izabran za novog predsjednika Republike Hrvatske, Zoran Milanović razgovarao je sa predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, za kojeg se pouzdano zna da je podržava Bosnu. Jedno od pitanja o kojem su Milanović i Erdogan razgovarali je reforma Daytonskog mirovnog sporazuma, zbog kojeg je završio rat u BiH prije 25 godina.

Trenutni Ustav Bosne i Hercegovine, napisan je u američkom gradu Daytonu, pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea.

Daytonski sporazum učinio je Bosnu i Hercegovinu nefunkcionalnom zemljom

Komplikovana državna struktura, sa nekoliko nivoa vlasti, u početku je napravljena da štiti interese tri najveće etničke grupe u zemlji. U praksi, Daytonski mirovni sporazum napravio je od Bosne nefunkcionalnu državu. Holbrooke je nekoliko puta ponavljao da Daytonski mirovni sporazum nije napravljen sa namjerom da zadrži lošu situaciju BiH već da je mijenja. Dugoročni cilj Daytonskog sporazuma je da BiH uđe u EU.

"Legitimitet Daytonskog ustava često je dovođen u pitanje zbog tri osnovna razloga. Prvo, Daytonski sporazum nije kreiran na demokratski način i postoje elementi koji su suprotni međunarodnom pravu. Primjerice, samo članovi tri najbronije etničke grupe smiju se kandidirati za Predsjedništvo BiH, dok pripadnici manjina poput Roma ili Jevreja ne mogu. Pored svega, Daytonski sporazum treba mijenjati i on je očito postao neučinkovit", pojašnjava u svojoj kolumnni Christian Schwarz-Schilling.

"Nijedan amamndman nije prošao u dalje od Zastupničkog doma Parlamenta BiH još od 2006. godine jer se predstavnici tri vodeća naroda ne mogu dogovoriti. Zbog toga sve se više mogu čuti zahtjevi za uspostavljanjem 'Daytona 2'", zaključuje Schwarz-Schilling.