U jugoslavenskoj historiografiji i poslijeratnom narativu ova bitka, koja je trajala od 15. maja do 16. juna, bila je poznata kao Peta neprijateljska ofanziva. U široj javnosti ostala je poznata kao Bitka na Sutjesci.

Iako je, prema dijelu historičara, odbijanje te ofanzive bilo prekretnica za tok Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, drugi ustraju u tvrdnji kako se radi o historijskom mitu i porazu partizana. Bez obzira na sve, ostaje činjenica da su u jednoj od najkrvavijih bitki na ovom području najveću ulogu odigrali hrvatski partizani sa područja Dalmacije.

Operacija "Schwarz" ("Crno"), kako su je nazvali Nijemci, uslijedila je nakon operacije "Fall Weiss" ("Bitka na Neretvi"). Sam proboj Sutjeske trajao je dva dana - 15. i 16.  juna 1943. godine. Operacije "Schwarz" i "Fall Weiss" imale su isti cilj: slomiti partizane i zarobiti vođu Josipa Broza Tita, Nijemcima tada poznatijeg pod imenom Walter.

Najviše Dalmatinaca bilo je iz Šibenika

U napad na partizanske jedinice koje su u tom trenutku brojale 18.000 vojnika okupljenih u 16 brigada, Sile Osovine krenule su s više od 127.000 vojnika formiranih u bugarske, italijanske i njemačke jedinice, zajedno sa snagama koje su pripadale marionetskoj NDH, brojnim oklopnim vozilima i s više od 300 aviona kojima su zapovijedali Nijemci. Uz partizanske borce, u grupaciji koja je sudjelovala u bici bilo je gotovo 3.000 žena, ali i ranjenika i bolesnih pa je ukupan broj sudionika premašio 22.000 ljudi.

Nakon mjesec borbe, poginulo je 7.500 ljudi. Najviše poginulih partizana i ljudi koji su bili s njima bilo je upravo sa područja Dalmacije, njih čak 3.000, a zabilježeno je kako je najveće gubitke pretrpjela upravo Druga dalmatinska brigada, u kojoj je poginulo 800 partizana. Najviše Dalmatinaca koji su sudjelovali u bici bilo je iz Šibenik -, 1.316. Poginulo ih je 787.

Povjesničari se slažu kako je za sudjelovanje velikog broja Hrvata u bitkama koje su preokrenule tok Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, "zaslužan" Ante Pavelić, koji je predao Dalmaciju u italijanske ruke. Naime, 18. maja 1941. godine u Rimu je potpisan ugovor kojim je kvislinška Nezavisna država Hrvatska (NDH) predala fašističkoj Italiji dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, najrazvijeniji dio Dalmacije s otocima, te Boku kotorsku. Potpisali su ga ustaški poglavnik Ante Pavelić i fašistički vođa Benito Mussolini.

Otpor vodila Komunistička partija na čelu s Titom

Otpor Silama Osovine vodila je Komunistička partija na čelu s Titom. Organizirani su kadrovi i vodstvo, a otpor koji su pružili u to vrijeme nazvan je Narodnooslobodilački rat. Iako u partizanima u početku nije prevladavala komunistička ideologija, komunisti su bili najbolje organizirani dijelom i zbog činjenice što ih je velik broj u ranijim godinama sudjelovao u Španskom građanskom ratu.

Njemačka operacija "Schwarz" u proljeće 1943. imala je za cilj razbijanje Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Nijemci su počeli s ofanzivom 15. maja 1943. godine, kad su partizane zaokružili i izolirali na području Durmitora, između rijeka Tare i Pive u Crnoj Gori. Borbe na kršnom terenu potrajale su mjesec , a 9. juna Nijemci su skoro uspjeli u svom naumu, jer je jedna od bombi pala pored Tita i ranila ga u ruku.

U završnom okruženju njemačkih snaga partizani su se uspjeli probiti preko rijeke Sutjeske kroz linije 118. njemačke, 104. lovačke i 369. pješačke divizije na sjeverozapadnom pravcu prema istočnoj Bosni. Tri brigade i centralna bolnica s više od 2.000 ranjenika ostale su u okruženju. Njemački vrhovni zapovjednik, general Alexander Löhr naredio je njihovo uništenje. Stradao je ukupno 6.391 partizan, više od trećine vojnika koji su ušli u borbu.

Nakon bitke, zapadni saveznici odlučili su pomagati partizanima

Preživjeli sa Sutjeske pričali su kako su u danima najvećih borbi ostali bez hrane, jeli su osušenu travu i sisali korijenje stabala kako bi preživjeli. Preživjeli su kazali kako im je Tito nakon operacije "Schwarz" kazao: "Sinovi Dalmacije tu su se pokazali kao dostojni potomci vaših slavnih predaka, slobodarski sinovi plavog Jadrana."

Nakon bitke, preokret za partizanski pokret bio je i način na koji se promijenilo izvještavanje britanskog vojnog izaslanstva o stanju na terenu. Tek je tada donesena odluka o savezničkoj pomoći partizanima i isključivanju četnika iz programa potpore.

Spomenik Bici na Sutjesci nalazi se na Tjentištu.

Davne 1973. snimljen je film "Sutjeska".

Ovaj ratni film snimljen je 1973. povodom tridesetogodišnjice Bitke na Sutjesci. Snimljen je u Nacionalnom parku Sutjeska i jedan je od najskupljih filmova u historiji kinematografije SFR Jugoslavije.

Film s temom velike partizanske bitke iz Drugog svjetskog rata u kojem je Titov lik interpretirao veliki svjetski glumac R. Burton, nadgledao je i sam Josip Broz, posebice scenu koja rekonstruira njegovo ranjavanje u bici.

Dodajmo i ovo, Hrvatski sabor prije nekoliko godina odbio je pokroviteljstvo nad godišnjicom proboja na Sutjesci, koja se obilježava u junu. Isti taj sabor, podsjetimo, pokrovitelj je komemoracije na Bleiburgu svih ovih godina. No, ovdje to ne smatraju potrebnim učiniti.

(Index.hr/SB)