Naša današnja priča vraća nas u devedesete godine prošlog stoljeća, kada su arheolozi u Turskoj otkrili ruševine onoga što se danas smatra najstarijim hramom na svijetu.

Göbekli Tepe, impresivni kompleks podignut prije više od 11.000 godina, od tada ne prestaje golicati maštu naučnika. Problem koji najviše intrigira stručnjake je sljedeći: kako su “primitivni” neolitički lovci i skupljači uspjeli izgraditi ovako kompliciranu strukturu?

U tehnološkom pogledu bili su neobjašnjivo napredni. Najnovija analiza te divovske građevine sugerira da su njeni graditelji imali nevjerovatna znanja u vezi s geometrijskim principima.

„Göbekli Tepe, istinsko arheološko čudo, odskače od onoga što je struka vjerovala o prastanovnicima ovih područja. Više je nego očito da se nije radilo ni o kakvim divljacima”, ispričao je Avi Gopher, profesor arheologije na Univerzitetu u Tel Avivu. Prema nalazima znanstvenika, koji su koristili prostorni algoritam za mjerenje i analizu arhitektonskog oblika hrama, kompleks se ne sastoji od zasebnih nepovezanih struktura nego od povezanih komora i stubova koji su oblikovani prema jednom planu i, najvjerovatnije, konstruirani u isto vrijeme.

Vrlo je zanimljiva i činjenica da su centralne tačke tri najznačajnije prostorije hrama geometrijski povezane i utemeljene prema gotovo savršeno formiranom istostraničnom trokutu. “Pri takvom nivou planiranja, hiljadama godina prije pojave prvog pisma, graditelji su se morali koristiti drugim markerima, poput biljaka položenih na tlo kako bi označili improviziranu mapu”, objasnio je Gopher.

Bilo kako bilo, riječ je neobjašnjivoj pojavi u povijesti, koju neki teoretičari dovode u vezu i s vanzemaljskim utjecajima.

(SB)