"Zbogom, prelijepa" ili "Bella Ciao" poznata je italijanska narodna pjesma, nastala krajem 19. stoljeća, kada su je potlačene žene na poljima riže u sjevernoj Italiji pjevale kao vid otpora ugnjetavanju. Pjesma je potom izmijenjena i prilagođena dešavanjima u Drugom svjetskom ratu, kada su je italijanski partizani koristili u borbi protiv fašista i njemačkih okupatora.

Kuća od papira

Danas je pjesma poznata kao međunarodna himna slobode, koja se intonira na brojnim historijskim i revolucionarnim skupovima. Pjesma se izvorno povezuje s italijanskim partizanima, koji su se borili protiv njemačkih nacista, ali je postala sinonimom borbe građana čija prava su oduzeta, umanjena, ugrožena te borbe za slobodu protiv tiranije.

U posljednje dvije godine, pjesma "Bella Ciao" ponovo doživljvava rast popularnosti. Za to je dijelom zaslužna i "Netflixova" španska hit serija "La Casa De Papel" ("Kuća od papira" ili "Money Heist"). Za one koji nisu gledali seriju, radi se o grupi sitnih kriminalaca koje okuplja misteriozni čovjek pod nadimkom Profesor. Protagonisti serije, umjesto pravih imena, koriste imena gradova: Berlin, Denver, Moskva, Helsinki, Oslo, Nairobi, Tokio, Rio itd. Njihov zajednički cilj je upasti u glavnu štampariju novca u Madridu i sebi odštampati 2,4 milijarde eura.

U posljednjoj epizodi prve sezone, Profesor (čovjek koji vodi bandu) i Berlin (njegov polubrat) nakon večere, noć uoči zauzimanja štamparije, pjevali su pjesmu "Bella Ciao". Simbolika je u tome da su željeli pružiti otpor korumpiranom sistemu u Španiji.

Također, na kraju druge sezone, tokom bijega, protagonisti serije ponovo su pjevali pjesmu, što je metaforički izraz za slobodu. Upravo je zbog velike popularnosti serije pjesma "Bella Ciao" tokom ljeta 2018. godine postala veliki muzički hit u Evropi.

Međunarodni incident

Pjesma "Bella Ciao" korištena je u partizanskom filmu "Most" iz 1969. godine bh. reditelja Hajrudina Šibe Krvavca. U sceni kada postavljaju eksploziv, glumci Boris Dvornik, koji glumi Italijana Zavatonija, i Igor Galo, koji glumi Bambina, pjevaju pjesmu da bi potom minirali telefonske stubove.

Poznati pulski bend "KUD Idijoti" izvodio je osamdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji pjesmu "Bella Ciao", a isto tako su izveli i drugu poznatu komunističku pjesmu "Bandiera Rossa" ("Crvena zastava"). Malo je poznato da su 15. jula 1987. godine na nastupu u gradu Reggio Calabria "KUD Idijoti" izazvali međunarodni incident zbog pjesme "Bandiera Rossa". Oni su izvodili tu numeru pred oko 1.000 posjetilaca kada je pjesma ideološki podijelila posjetioce i nastala je tuča desničara i ljevičara. Potom su upali italijanski policajci i pokušali oteti mikrofon sada već pokojnom frontmenu Branku Črncu Tusti.

Tusta je, nakon kraćeg naguravanja, bacio mikrofon sa pozornice, što su lokalni antifašisti doživjeli kao vlastiti trijumf. Ovaj potez samo je dodatno rasplamsao sukob ljevičara i desničara u publici. Ambasada Jugoslavije u Rimu tada je uputila protestno pismo i osudu prekida koncerta, a "KUD Idijotima" je samo narasla popularnost u zemlji.

Tokom organizacije Parade ponosa u Sarajevu u septembru 2019. godine, muzičar Damir Imamović izveo je pjesmu pred okupljenim građanima, kao vid otpora homobofiji i mržnji.

Također, "Bella Ciao" izvedena je 16. maja 2020. godine na antifašističkom skupu u Sarajevu povodom organizacije mise u Katedrali Srca Isusova za ubijene ustaše u Bleiburgu.

Grad Rijeka u Hrvatskoj izabran je za evropsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Na svečanoj ceremoniji izvedenoj početkom ove godine, koju je osmislio reditelj Dalibor Matanić, "Opera Industriale" izvela je pjesmu "Bella Ciao" uz zvukove rada, industrije i buke. Poruke koje su poslane kroz ceremoniju su: Forza Fiume, Luka različitosti, tolerancija, poštovanje, suživot, mir, antifašizam.

Kultna pjesma

Zamjenik gradonačelnika Sarajeva i dugogodišnji operni pjevač Ivica Šarić o pjesmi "Bella Ciao" kaže za "Slobodnu Bosnu" da se pjesma danas toliko izvodi da se osjeća kao da prije u komunističkoj Jugoslaviji nije bila ovoliko zastupljena.

"Jednostavno, naslijeđe poslije Drugog svjetskog rata je bilo takvo da se mnogo ruskih melodija miješalo s domaćim tekstovima. Pjesmu "Bella Ciao" sam četiri decenije pjevao i u radiohoru, kao i na nastupima revolucionarne muzike. Moram reći da nisam tada doživio da je pjesma otpjevana negdje javno na nekom skupu. Međutim, za Italijane je to kultna pjesma. Primjerice u gradu Prato, koji je pobratimljen s Kantonom Sarajevo, oni svake godine obilježavaju oslobođenje od fašizma, bez te pjesme ne prolazi slavlje", ispričao je Šarić.

Pojašnjava da je u Italiji spojiva religija s komunističkom ideologijom, za razliku od naših prostora.

"Svećenik koji se molio za žrtve fašizma, poslije počne pjevati "Bella Ciao". Kod nas je bilo to da, ako si bio vjernik, nisi mogao dobiti niti jedno rukovodeće mjesto. Morao si biti član partije da dođeš na položaj, a ako si član partije, nisi smio upražnjavati vjeru. U Italiji je to bilo spojeno. Oni kada proslavljaju dan oslobođenja, jedan dan imaju proslavu, čitaju imena svojih žrtava, pjevaju revolucionarne pjesme, gdje je glavna pjesma "Bella Ciao", a zatim proslavljaju Gospu. To je za nas bilo nepojmljivo", rekao je naš sagovornik.

Podsjetio je da se kod nas izvodila i revolucionarna pjesma "Ay Carmela" kroz predstave u Sarajevskom ratnom teatru.

"Obično su to ljubavne pjesme povezane kroz revoluciju, čekanje momka vojnika da se vrati iz borbe. Pjesma je i kod nas postala sinonim antifašizma, jer u posljednje vrijeme, šta god se događa, da li je proslava ZAVNOBiH-a, da li je neki protest, ona se izvodi. Njena poruka je univerzalna. U Italiji je pjevaju ljudi i kad se u kafani sastanu", kaže Šarić i zaključuje da "pjesma sigurno može više utjecati na društvo nego oružje".

(K. S.)