Na upit kako ocjenjuju mjere pomoći za kulturu, Hasanbegović je kazao da su mjere bile palijativne, birokratske, administrativne, bez ulaska u srž problema koje treba rješavati. Selak-Raspudić kazala je da su mjere smišljene ad hoc i da Ministarstvo kulture Hrvatske ima problema, posebno zbog događaja oko EPK Rijeka.

Što se tiče škole na daljinu, Hasanbegović se boji da je korona-kriza poslužila ministrici i lobističkom pozadinskom konceptu koji stoji iza nje, nakupci informatičke opreme, da se ostvari neka vrsta pseudoznanstvenog obrazovnog modela. Za Selak-Raspudić je to bio neuspio projekt.

Na upit o školi za život, Hasanbegović za N1 kaže da je imala konkretnu ideološku pozadinu i dekonstrukciju humanističkog obrazovnog ideala. „Bitno je kazati da bi sadržaj zdravstvenih i građanskih odgoja trebao biti prožet kroz sve predmete“, istaknuo je. Selak-Raspudić kaže da se postavlja pitanje čemu je služila i kakva je to metodologija koju želi uvesti i poboljšava li obrazovni sistem.

O pitanju pobačaja, Selak-Raspudić kazala da je stav Mosta afirmacija života na svim nivoima i da život postaje začećem. „Moje ljudsko uvjerenje je zaštita života do smrti“, kazao je Hasanbegović.

O pozdravu „Za dom spremni“ Hasanbegović ironično poručuje da bi, kada bi neko sa strane promatrao hrvatski javni život, stekao dojam da Hrvati polako prestaju koristiti građanske i vjerske pozdrave i od jutra do mraka se pozdravljaju sa „Za dom spremni“. Selak-Raspudić je navela da je iz nastave povijest jasno šta je primjereno koristiti u javnom prostoru, a šta ne.

Hasanbegović je o pitanju manjina i odnosu prema Vukovaru kazao da načelno etničke zajednice imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku i pismu. „Treba postojati jedna građanska državna škola s jednim programom zajedničkim za sve, a u sklopu privatnog obrazovanja, tko ne želi ići u takve škole, treba im omogućiti da imaju pravo na svoj sustav obrazovanja. Ne poznajem potankosti vukovarske situacije, ali ne smije biti podjela u hrvatskim školama“, mišljenja je Hasanbegović.

O mandatu ministrice Nine Obuljen-Koržinek, njen prethodnik Hasanbegović kazao je da su u ljudskom, ideološkom i svakom drugom smislu antipodi. Selak-Raspudić smatra da je pokušavala ići neutralnim putem i, u pokušajima da se svidi svima, nije se svidjela nikome.

Što se tiče finansiranja nevladinih udruženja i medija koji su antihrvatski (iz programa Domovinskog pokreta), Hasanbegović je kazao da je popis podugačak.

Na pitanje ispunjava li HRT ulogu javnog servisa, Hasanbegović je kazao da je ta televizija metafora hrvatske države i svih ključnih problema. „On je kulturno dobro, ali i relikt prošlosti. Postoji opterećenost informativnim programom. U vrijeme mandata nisam se bavio HRT-om. On je danas privatna televizija Obuljen-Koržinek“, naveo je. Selak-Raspudić je kazala da Hrvati moraju biti svjesni da se direktor HRT-a imenuje politički i onda se ne može govoriti o neutralnoj kući.

Što se tiče govora mržnje, Hasanbegović kaže da se mora biti oprezan kod definiranja onoga šta je govor mržnje, jer nekome možda jest, nekome nije. „Protivnik sam bilo kakvih zabrana i nekada je bolje i neku štetu imati u javnom prostoru nego uvoditi elemente cenzure, naslijeđene iz jugoslavenskog komunizma“, poručio je.

Selak-Raspudić je kazala da je osnovno pitanje ko će odlučivati šta jeste i nije govor mržnje, a imat će „strojnu pravdu“, jer je Zuckerberg najavio da će umjetna inteligencija to procjenjivati.

Za lažne vijesti Hasanbegović kaže da Cambridge analitika i Faktograf.hr ne mogu odlučivati šta je lažna vijest, a isto tako ne mogu Andrej Plenković i Evropska komisija odlučivati šta je lažna vijest. „Borba protiv lažnih vijesti se pretvara u borbu protiv istine“, rekao je.

Selak-Raspudić smatra da medijski sadržaji trebaju biti potpisani, kada osoba garantira imenom i prezimenom za vijest koju širi, onda će bolje razmisliti.

Na upit o "Antifi", Hasanbegović kaže da je to jedna vrsta franšize, kolokvijalni naziv za djelovanje aktivističkih ekstremističkih grupa, koji su predmet obavještajnih i sličnih manipulacija. „"Antife" su "Mlada Bosna" našeg vremena“, kazao je.

Selak-Raspudić je kazala da situacija u SAD-u govori koliko je potrebno sagledavati stvari kontekstualno, jer "Antifa" u Americi ne znači isto što i "Antifa" u Hrvatskoj.