Bosiljak (Ocimum basilicum) klasičan je mediteranski začin, jedan od omiljenih, najčešće korištenih i najuobičajenijih na sredozemnom području. Možemo sa sigurnošću reći da italijanska kuhinja ne bi bila to što jest bez ovog grmića, visokog od 20 do 60 centimetara, i njegovih aromatičnih, slatkastih listića. Ova je biljka rođakinja metvice pa su i izgledom slične. Postoji više od 60 varijeteta bosiljka, sa posebnostima u izgledu, mirisu i okusu. Najčešće se uzgaja slatki ili obični bosiljak, sjajnih zelenih listića i pomalo oporog okusa. Ima i varijeteta s ljubičastim ili crvenkastim listićima, kao i onih s posebnim okusima; limunski bosiljak, cimetni bosiljak i anisni bosiljak okusom pokazuju zašto se zovu baš tako.

Bogatstvo vitamina

Dok svi znaju zašto je bosiljak omiljen u kuhinji, mnogi ne znaju da uživanjem u ovom začinu čine dobro i svom zdravlju. Tradicionalno se upotrebljava kao narodni lijek, a u ljekarništvu se koristi cijela biljka (Herba basilici) i ulje (Oleum basilici). Bosiljak je odličan izvor vitamina K i mangana, vrlo dobar izvor bakra, vitamina A (u obliku beta-karotena) i vitamina C te dobar izvor kalcija, željeza, folata, magnezija i omega-3 masnih kiselina.

Kad se spomenu antioksidansi iz hrane, mnogi, vjerovatno, prvo pomisle na bobičasto voće, ali bosiljak je, po tom kriteriju, tu negdje, rame uz rame s bobicama. Bosiljak, naime, sadrži biljne spojeve flavonoide koji mogu pomoći u zaštiti bijelih krvnih zrnaca te u suprotstavljanju šteti koju uzrokuju slobodni radikali. Djeluje i protuupalno, a poznato je da je produženo upalno stanje u podlozi mnogih hroničnih bolesti. U tu se svrhu upotrebljava esencijalno ulje bosiljka.

Ne treba zanemariti ni sposobnost sastojaka bosiljka da pojačaju borbu organizma protiv raka. Naprimjer, studija čiji su rezultati objavljeni u publikaciji „Nutrition and Cancer”, tvrdi da fitokemikalije u sastavu bosiljka mogu prirodnim putem spriječiti pojavu kanceroznih promjena.

Jedinstven sastav flavonoida u bosiljku zaslužan je za pomoć u zaštiti organizma na ćelijskom nivou. Posebno su znanstvenicima u oči upali flavonoidi topivi u vodi orientin i vicenin; pokazalo se da štite ćelijsku strukturu, ali i hromosome, i to od opasnosti izazvanih zračenjem i oksidativnom štetom.

Adaptogena svojstva

Spojevi u bosiljku pokazali su snagu i u mogućem jačanju imunološkog sistema i sprečavanju infekcija. Ekstrakt bosiljka, pokazala su istraživanja, pomogao je u potiskivanju djelovanja otpornih sojeva bakterija koji nisu odgovarali na tretiranje antibioticima.

Pored svih navedenih dobrih strana, ovaj začin ima i adaptogena svojstva. Šta to znači? Adaptogene biljke povećavaju otpornost organizma na širok spektar loših stanja koja mogu imati biološke, hemijske ili fizičke uzroke. One vraćaju organizam u normalu, tj. ispravljaju poremećaje uzrokovane stresom i drugim faktorima. Pri tome, ako se uzimaju u propisanoj dozi i obliku, ne smiju imati nikakvo štetno djelovanje na čovjeka. Nove studije pokazuju da se bosiljak može ponašati kao adaptogen te tako pomoći organizmu da se uspješnije nosi sa stresom.

Začin i ljekoviti čaj

Sve su ovo razlozi da jelo češće začinite bosiljkom. Osim, naravno, u pesto, omiljeni umak za tjesteninu, meso, ribu, povrće... svježe listiće bosiljka stavite i u salatu s rajčicama i mozzarellom, pospite njima bruschette, pizze, dodajte ga mesnom umaku, tofuu, povrću, osobito patlidžanu i kupusu. Pomiješan s maslinovim uljem i usitnjenim bijelim lukom, odličan je u supi od paradajza. Nemate li svježeg, dobro će ga zamijeniti suhi bosiljak, ali dat će manje arome jelima.

Lako ćete pripremiti okrepljujući čaj od bosiljka – sa 2,5 decilitara proključale vode prelijte jednu do dvije čajne kaščice suhih listova bosiljka. Poklopite, ostavite 15 minuta, procijedite. Pije se nezaslađen, dva do tri puta dnevno, po jednu šoljicu. Kod plućnih bolesti ili kašlja, čaj od bosiljka zasladi se medom. Kod visoke temperature, preporučuje se svakoga sata uzeti veliku kašiku hladnog čaja od bosiljka, time se snižava temperatura. Bosiljak je dobar i za lakše usnivanje - veliku kašiku svježih listova kuhajte deset minuta u 2,5 decilitra vode. Potom ostavite da odstoji deset minuta te procijedite. Pije se prije odlaska na spavanje nezaslađen, u gutljajima.