Bolest usta, šaka i stopala česta je i vrlo zarazna virusna infekcija koja se najčešće javlja kod djece mlađe od pet godina, iako se mogu zaraziti i stariji. Uzrokuju ju enterovirusi, a najčešći krivac je koksaki virus A16.

Bolest je obično blaga, a simptomi se povlače unutar sedam do deset dana. Važno je naglasiti kako ova bolest nema nikakve veze sa slinavkom i šapom, što je bolest koja pogađa isključivo životinje, te se ne može prenijeti s kućnih ljubimaca. Izbijanja bolesti su češća tijekom ljeta i rane jeseni, a zbog lake prenosivosti često se širi u dječjim vrtićima i školama.

Početak nalikuje gripi

Prvi znakovi bolesti obično se pojavljuju tri do šest dana nakon zaraze i nalikuju simptomima gripe. To razdoblje inkubacije započinje s povišenom temperaturom, grloboljom i osjećajem malaksalosti. Djeca mogu postati razdražljiva, pospana i često gube apetit, a ponekad se mogu javiti i bolovi u trbuhu ili curenje nosa.

Ovi početni simptomi traju dan ili dva i često prethode pojavi karakterističnih promjena na koži i sluznici, zbog čega roditelji u početku mogu pomisliti da se radi o običnoj prehladi.

Nakon početne faze s temperaturom, razvijaju se najprepoznatljiviji simptomi. U ustima, na jeziku, desnima i unutarnjoj strani obraza pojavljuju se bolne, crvene ranice nalik mjehurićima ili aftama. Zbog bolnog gutanja, djeca mogu pojačano sliniti i odbijati hranu i tekućinu. Istovremeno se javlja osip na dlanovima i tabanima, a ponekad i na stražnjici, koljenima ili laktovima.

Osip se sastoji od malih crvenih mrlja ili mjehurića ispunjenih tekućinom, koji obično nisu svrbežni, ali mogu biti bolni na dodir. Nakon što se osip povuče i zacijeli, koža na dlanovima i tabanima može se početi ljuštiti, što je bezopasna pojava.

Bolest usta, šaka i stopala izuzetno je zarazna, a dijete je najviše zarazno tijekom prvog tjedna bolesti. Virus se širi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama zaražene osobe, uključujući slinu, iscjedak iz nosa, tekućinu iz mjehurića te stolicu.

Također se prenosi kapljičnim putem, odnosno kašljanjem i kihanjem. Virus može preživjeti na površinama poput igračaka i kvaka danima, zbog čega je dezinfekcija ključna za sprječavanje širenja. Važno je znati da virus može ostati prisutan u stolici tjednima nakon što svi ostali simptomi nestanu, što znači da dijete i dalje može biti prijenosnik zaraze.

Kako se postavlja dijagnoza i liječi?

Dijagnoza se u pravilu postavlja na temelju kliničke slike, odnosno prepoznavanjem karakterističnih simptoma. Budući da je riječ o virusnoj infekciji, antibiotici nisu djelotvorni i ne postoji specifičan lijek. Liječenje je stoga simptomatsko i usmjereno na ublažavanje tegoba. Ključno je osigurati dovoljan unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija.

Nudite djetetu hladne napitke poput vode i mlijeka, a izbjegavajte kisele sokove. Hladna i meka hrana poput smoothieja ili kašica može pomoći umrtviti bol i olakšati hranjenje.

Prevencija i kada potražiti liječničku pomoć

Najbolja zaštita od širenja bolesti je rigorozna higijena. Redovito i temeljito pranje ruku sapunom i vodom ključna je mjera prevencije za sve članove obitelji. Potrebno je redovito dezinficirati igračke i površine koje dijete često dodiruje.

Dijete koje ima bolest trebalo bi ostati kod kuće sve dok više nema temperaturu i dok se svi mjehurići ne osuše. Iako je bolest uglavnom blaga, važno je potražiti liječničku pomoć ako dijete pokazuje znakove dehidracije (suha usta, upale oči, smanjeno mokrenje), ako ima visoku temperaturu koja traje duže od tri dana ili se simptomi ne poboljšavaju nakon deset dana.

Hitna pomoć potrebna je u rijetkim slučajevima pojave jakih glavobolja, ukočenosti vrata ili zbunjenosti, jer to mogu biti znakovi ozbiljnih, ali rijetkih komplikacija poput virusnog meningitisa. 

(Ordinacija.hr)