Kako bi svijet mogao izgledati 2100. godine? Prema studiji objavljenoj u uglednom naučnom časopisu Lancet, budućnost u kojoj će živjeti naši potomci mogla bi se bitno razlikovati od dosadašnjih prognoza, piše Jutarnji list.

Prema novim procjenama, na našoj bi planeti te godine trebalo disati 8,8 milijardi osoba, što je jedna, a ne dosad prognozirane tri milijarde ljudi više nego danas. Razlog je smanjenje stope plodnosti u 183 od ukupno 195 zemalja, ističu autori, koje će imati dramatične posljedice na današnju sliku svijeta.

Više od 20 zemalja suočit će se s vrtoglavim padom broja stanovnika, pokazala je studija Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IMHE) pri Univerzitetu Washington. Ne dođe li do promjene politika i trendova useljavanja, zemlje poput Japana, Španije, Italije, Tajlanda, Portugala, Južne Koreje i Poljske prepolovit će se. Hrvatska stoji još gore - za 80 godina trebala bi brojiti samo 1,62 miliona ljudi. Istovremeno Bosna i Hercegovina trebala bi imati 1,4 miliona stanovnika, a isto toliko će imati i Srbija!

Dobro za okoliš

Veliku preobrazbu proći će Kina koja bi, za razliku od današnjih 1,4 milijarde, trebala imati samo 730 miliona stanovnika i biti treća najmnogoljudnija zemlja svijeta. Najveći rast stanovništva dogodit će se u Africi, u prvom redu u njenu najsiromašnijem, subsaharskom dijelu. Taj kontinent danas je dom milijarde ljudi, a 2100. ta će se brojka utrostručiti. Druga najmnogoljudnija zemlja svijeta trebala bi postati Nigerija, s tek nešto manje od 800 miliona ljudi, a prva Indija s nešto više od milijardu stanovnika.

“Naši su rezultati dobra vijest za okoliš jer bi se pritisak na proizvodnju hrane i štetne emisije ugljika trebali smanjiti. Ali privrede zemalja koje imaju visoki dohodak trpjet će vrlo štetne posljedice. Te je trendove vrlo vjerovatno moguće izmijeniti promjenom imigracijske politike i politike pomoći porodicama koje žele djecu”, komentirao je voditelj studije Christopher Murray.

Prije nego što se rast broja ljudi na svijetu počne usporavati, broj stanovnika prvo će skočiti. Svoj bi vrhunac trebao dosegnuti 2064. kada bi na svijetu trebalo živjeti rekordnih 9,4 milijarde ljudi. Do kraja vijeka taj će se trend preokrenuti pa bi tada slike s ulica trebale biti bitno drugačije nego danas.

Primjerice, dok se 1950. na svakog 80-godišnjaka rađalo 25 djece, 2017. godine taj je omjer iznosio 1:7., a 2100. očekuje se da će biti 1:1. To znači da će broj djece mlađe od pet godina 2100. godine biti 40 posto manji nego danas. Umjesto 680, bit će ih 400 miliona. S druge strane, broj starijih od 80 godina, zahvaljujući sve duljem životnom vijeku, s današnjih 140 miliona skočio bi na 866 miliona. Na sve to trebale bi se pripremiti svjetske vlade, prilagođavajući socijalnu arhitekturu država.

Velike izazove donijet će promjene u veličini radne snage u mnogim zemljama. Za ilustraciju, broj radno sposobnih ljudi u Kini, tvornici svijeta, strmoglavit će se s 950 na 350 miliona. S druge strane, u Africi, primjerice u Nigeriji, nabujat će s 86 na 450 miliona. Te velike promjene prenijet će se na ekonomsku snagu država. Kina će do sredine vijeka - projekcije kažu 2035. - prestići SAD po ekonomskoj snazi, ali nakon toga će krajem stoljeća, preciznije 2098. godine, pasti ponovno na drugo mjesto.

Nove sile

Dakako, nastavi li SAD održavati svoju populaciju sadašnjim stopama imigracije. Indija će zasjesti na treće mjesto, a Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Japan ostat će među deset najvećih ekonomija svijeta. Pad za nekoliko mjesta očekuje Rusiju i Brazil, dok će mediteranske sile Italija i Španija jako izgubiti na važnosti i čak ispasti iz kluba G20. U top 10 probit će se Nigerija, a na 12. mjesto doći Indonezija.

“Do kraja vijeka svijet će biti multipolarno mjesto s velikim silama Kinom, SAD-om, Nigerijom i Indijom”, komentirao je urednik Lanceta Richard Horton kako će geopolitički demografski trendovi preoblikovati svijet. Kako ističu autori studije, ne smije se dopustiti da negativni demografski trendovi ugroze prava žena na slobodu i izbor, čemu se već počinje svjedočiti u nekim zemljama.

Naime, nova studija pokazuje još neko vrijeme rasta, a zatim smanjenje rasta populacije u prvom redu zbog kontinuiranog pada stope rađanja u gotovo svim zemljama. Ona će s današnjih 2,37 djece na jednu majku pasti na 1,66 na globalnom nivou. Iako se najbrži pad stanovnika očekuje u većini razvijenog svijeta (ali ne i svugdje), on će najveći biti u Africi.

U subsaharskoj Africi s današnjih 4,6 djece po ženi, stopa rađanja past će na samo 1,7 djece po ženi. To je ispod brojke 2,1 koliko je, vjeruje se, potrebno za održavanje postojećeg stanovništva. Tada će se i u tom dijelu svijeta populacija početi smanjivati.