Novo istraživanje pronašlo je dokaze da bi razina željeza u krvi mogla igrati ulogu u tome koliko ćemo dugo živjeti.

Premda studije o dugovječnosti uvijek treba uzimati sa zrnom soli, ova najnovija je poprilično impresivna zbog veličine uzorka. Naime, u nju su bile uključene genetske informacije preko više od milion ljudi i to iz tri javne baze podataka. Znanstvenici su se prilikom analize podataka usredotočili na tri ključne mjere starenja: prosječan životni vijek (eng. lifespan), godine bez ikakvih bolesti (eng. healthspan) te doživljavanje vrlo visoke starosti (eng. longevity).

Uvidjeli su da je 10 ključnih regija genoma povezano s dugim životom, uključujući i set gena koji određuje na koji način naše tijelo metabolizira željezo. Ukratko, izgleda da je prevelika razina željeza u krvi povezana s većim rizikom od ranije smrti, piše Science Alert.

"Držanje razina željeza pod kontrolom moglo bi spriječiti neke bolesti povezane sa starošću"

"Ovi nalazi su izuzetno važni jer sugeriraju da visoka razina željeza u krvi smanjuje trajanje zdravih godina života i da bi držanje tih razina pod kontrolom moglo spriječiti neka oštećenja u tijelu koja su povezana s godinama“, rekao je analitičar podataka Paul Timmers sa Sveučilišta Edinburgh.

"Također pretpostavljamo da bi naši nalazi o preradi željeza mogli dodatno objasniti zašto su vrlo visoke razine crvenog mesa bogatog željezom u prehrani povezane sa starosnim bolestima, poput srčanih oboljenja“, dodao je.

S obzirom na to da korelacija ne znači nužno i uzročnost, stručnjaci su prilikom analize koristili statističku metodologiju zvanu Mendeljeva randomizacija kako bi umanjili pristranost i pokušali među podacima uočiti uzročnost.

Geni APOE i FOXO3

Naučnici su već ranije smatrali da genetika ima oko 10 posto uticaja na zdravlje i dužinu životnog vijeka. Stručnjaci su sada otkrili pet genetskih markera koji se nisu smatrali značajnima na razini genoma. S druge strane, za neke od markera se, poput APOE i FOXO3, i prije smatralo da su važni u procesu starenja i održavanju tjelesnog zdravlja.

"S obzirom na poveznicu između bolesti vezanih uz dob i dobro poznatih genetskih lokusa povezanih uz starenje - APOE i FOXO3, jasno je da već sada u određenoj mjeri shvaćamo proces starenja kod ljudi", pišu znanstvenici u svom radu.

Razina željeza u krvi je, osim genetike, uglavnom uvjetovana prehranom i povezana je s brojnim bolestima vezanim uz dob, uključujući Parkinsonovu bolest i oboljenje jetre. Dodatno, količina željeza utječe na sposobnost našeg tijela da se bori s infekcijom kako postajemo stariji.

"Naši krajnji ciljevi su shvaćanje na koji je način starost regulirana i pronalaženje načina za produljenje perioda zdravlja tijekom poznije dobi", rekla je genetičarka Joris Deelen koja proučava biologiju starenja na Institutu Max Planck.

"Svih 10 regija genoma koje smo otkrili i koje su povezane sa životnim vijekom, zdravljem i dugovječnošću su obećavajući kandidati za daljnja istraživanja", dodala je.