S 21,7 stepeni izmjerenih u 18 sati po mjesnom vremenu blizu mjesta Longyearbyen, arhipelag je imao najtopliji dan od početka mjerenja.

Prethodni rekord dogodio se 16. jula 1979., kada je bilo izmjereno 21,3 stepena, rekao je meteorolog Kristen Gislefoss.

Skupina otoka poznatijih po imenu Spitzberg, nalazi se 1.000 kilometara od Sjevernog pola.

Subotnji temperaturni rekord koji bi trebao potrajati do ponedjeljka, daleko je iznad uobičajenih temperatura za ovo godišnje doba: u julu, koji je najtopliji mjesec na Arktiku, temperature se na Svalbardu kreću između 5 i 8 stepeni Celzijusa.

Arktik se zagrijava dvaput brže od ostatka planeta, kažu znanstvenici.

Ljeto 2020. u regiji obilježeno je gotovo vrućinama u ruskom Arktiku: temperature 5 stepeni Celzijusa iznad normale u januaru u Sibiru te vrhunac od 38 stepeni Celzijusa početkom jula u arktičkom krugu.

Prema službenom norveškom izvještaju "Klima u Svalbardu 2100.", prosječna temperatura na Svalbardu za razdoblje od 2070. do 2100. trebala bi porasti od 7 do 10 stepeni u odnosu na razdoblje 1970. do 2000., ako se nastavi dosadašnji čovjekov utjecaj na klimu. 

Poznat po svojim polarnim medvjedima, arhipelag Svalbard ima i jednu posebnost: ondje se nalazi ugljenokop, a riječ je o energiji koja emitira najviše stakleničkih plinova.

No na Svalbardu je smještena i "Vegetacijska Noina arka", inagurirana 2008., a riječ je o banci u kojoj se čuvaju sjemenja za budućnost u slučaju kataklizme. 

Taj „biljni sef“ osmišljen protiv klimatskih promjena i sam je bio žrtva globalnog zagrijavanja. Moralo se uložiti 20 miliona eura kako bi se sanirao pošto su u njega 2016. prodrle vode izazvane topljenjem permafrosta - u načelu vječno zamrznutog tla u arktičkom području.

(SB / Agencije)