TENZIJE IZMEĐU SRBIJE I HRVATSKE RASTU: “Nema pomirenja dok je Vučić na vlasti”

Hrvati ovu akciju danas slave kao oslobodilačku, dok za Srbiju ona znači progon 220.000 Srba sa svojih ognjišta, u kojem je život izgubilo 1.872 ljudi, od čega 65 odsto civila i 30 odsto žena, većina iznad 60 godina starosti.

  • Regija

  • 02. Avg. 2020  03. Avg. 2020

  • 0

Uoči hrvatske proslave godišnjice Oluje, dok sa obje strane i 25 godina kasnije imamo oprečne stavove, te je za Hrvatsku ovo dan pobjede, a za Srbiju progona i tragedije, analitičari kažu da sve dok se ne bude utvrdila samo jedna istina o ovom događaju, nema ni govora o pomirenju.

Operacija Oluja je vojna operacija kojom su tokom rata u Hrvatskoj, početkom avgusta 1995. godine snage hrvatske vojske i policije uspostavile kontrolu nad zapadnim dijelom tadašnje Republike Srpske Krajine. U akciji je učestvovao i Peti korpus Armije BiH iz bihaćkog džepa koji je tom prilikom uspostavio kontrolu nad tadašnjom Autonomnom Republikom Zapadnom Bosnom, piše Nova.rs.

Hrvati ovu akciju danas slave kao oslobodilačku, dok za Srbiju ona znači progon 220.000 Srba sa svojih ognjišta, u kojem je život izgubilo 1.872 ljudi, od čega 65 odsto civila i 30 odsto žena, većina iznad 60 godina starosti.

Ove godine kao bomba je odjeknula vijest da će jedan Srbin i to Boris Milošević, potpredsjednik Vlade Andreja Plenkovića, prisustvovati obilježavanju godišnjice Oluje u Kninu. Srbijanska javnost ovu vijest dočekala je na nož, a i u hrvatskom narodu bilo je onih koji su se žestoko usprotivili prisustvu jednog Srbina kao “simbola okupacije”.

Dugme za reset drže istoričari

Novinar i analitičar Jakša Šćekić za Nova.rs kaže da su sve prilike da u bliskoj, pa i u daljoj budućnosti nema izgleda za pomirenje dva naroda.

“U obje sredine ne prestajemo da živimo u prošlosti. Mi u Srbiji vidimo Jasenovac, Bljesak i Oluju, a u Hrvatskoj Knin i “balvan revoluciju”. Sve dok to traje nekog suštinskog pomirenja, po dubini, neće biti. Jako je teško da će neko uskoro pritisnuti reset”, kaže Šćekić.

On je mišljenja da crtu treba da podvuku istoričari sa obje strane.

“Moramo konačno potisnuti političare iz ove priče. Na red treba da dođu istoričari sa obe strane, koji će utvrditi činjenice i napisati jednu novu istoriju u kojoj će biti samo istina. U tom svjetlu potez Borisa Miloševića i njegov odlazak na obilježavanje Oluje tumačim kao potez budućnosti. Isto kao što će drugi potpredsjednik hrvatske Vlade prisustvovati pomenu srpskim žrtvama u Gruborima”, zaključuje Jakšić.

Sličnog je mišljenja i hrvatski analitičar Davor Đenero, koji kaže da je nemoguće slaviti Oluju kao važan dan u hrvatskoj istoriji, a ne setiti se činjenice da je to bilo izrazito traumatično za sudržavljane srpskog porijekla.

Nema proslave bez pijeteta prema žrtvama

“ Srbi su u Oluji pretrpjeli stravičan teror i bili su potpuno nezaštićeni od države, koja im je tu zaštitu morala pružiti. Danas, bez izražavanja pijeteta prema tim žrtvama nije moguće proslaviti ovaj datum. Ivo Josipović je svojevremeno pokušao redizajnirati protokol i uvesti pijetet prema srpskim žrtvama, ali to je tada izazvalo veliki otpor u hrvatskoj javnosti. Čak je i SDSS Milorada Pupovca tada bila protiv toga. Sada je vlada Andreja Plenkovića uspjela da napravi korak dalje. Dolazak Miloševića na obilježavanje Oluje, kao i odlazak drugog potpredsjednika, inače generala koji je učestvovao u Oluji, u Grubore, može se smatrati početkom međusobnog priznavanja žrtava”, ocjenjuje Đenero za Nova.rs.

Ovo, uz govor poslanice Ane Šimprage u hrvatskom parlamentu, u kojem je govorila o svojim uspomenama na Oluju iz percepcije osmogodišnje devojčice koja je tada izbjegla u Srbiju, Đenero označava kao dva veoma važna trenutka u pokušaju pomirenja.

“Suštinski pomaka ima, ali neće se ništa konkretno desiti sve dok su na vlasti u Srbiji Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, koji iz dana u dan podgrijavaju sukobe pričama o hrvatskim špijunima u Srbiji, stalnim naoružavanjem i starom retorikom. Nisam bio neki veliki obožavatelj lika i dijela Ive Josipovića, ali ono što su on i Boris Tadić radili po ovom pitanju u vrijeme svojih mandata bilo je sjajno”, zaključuje Đenero.

Zločin u Gruborima je hrvatska sramota

Jedan od najglasnijih protivnika dolasku Borisa Miloševića na obilježavanje Oluje, kaže Đenero, bio je jedan od onih koji su učestvovali u prikrivanju i nerazjašnjavanju zločina u Gruborima, selu u kojem je ubijeno i spaljeno šestoro preostalih Srba.

“ Velika je sramota što za ovaj zločin niko nije odgovarao. Sramota je što Hrvatska za ovo nikoga nije optužila. Nadajmo se da će ovo čemu sada svjedočimo biti prvi korak ka kažnjavanju tih zločina”, navodi Đenero.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...