Ako ste alergični na neku tvar, vaš imunološki sistem može pretjerano reagovati na alergen, ispuštajući hemikalije koje izazivaju simptome. Obično se simptomi anafilakse javljaju na jednom mjestu na tijelu. 

Kod nekih osoba se, međutim, javljaju mnogo ozbiljnije anafilaktičke reakcije, koje obično utječu na više dijelova tijela u isto vrijeme. Anafilaksa zahtijeva hitnu ljekarsku pomoć, uključujući injekcije epinefrina i boravak u bolnici. Ako se ne liječi ispravno, anafilaksija može biti smrtonosna. 

Neke osobe su u većoj opasnosti od anafilaksije. Ako imate alergije ili astmu i porodičnu historiju anafilaksije, rizik je veći. Također, ako ste već doživjeli anafilaktički šok, rizik od ponovljene reakcije se povećava. 

Tačno dijagnosticiranje alergije i uspješna kontrola alergije preduslov su za izbjegavanje anafilaktičkog šoka. 

Anafilaktički šok - uzroci 

Teška anafilaksija obično se manifestira kod jedne od tri osobe na 10.000 ljudi. Broj alergena, kao i alergičara, sve je veći iz godine u godinu. Pretpostavlja se da 20 posto populacije boluje od nekog oblika preosjetljivosti. 

Anafilaksija se javlja naglo i neočekivano. U nekim slučajevima može dovesti i do smrti zbog opstrukcije disajnih puteva ili ireverzibilnog vaskularnog kolapsa. Najčešći uzroci anafilaktičkog šoka su: hrana – kikiriki, orašasto voće, jaja, kravlje mlijeko, soja, pšenično brašno, ribe, školjke, kivi (36 posto), lijekovi – penicilin, aspirin, anestetici (17 posto), serumi – gamaglobulin, hormoni – inzulin, estradiol, metilprednizolon, ubodi insekata – pčele, ose, stršljeni (15 posto), lateks – guma od koje se prave medicinske rukavice, okolnosti – izlaganje naporu, hladnom vjetru ili hladnoj vodi. 

Najčešći poznati uzrok anafilaktičkog šoka je penicilin.  

Anafilaksija - simptomi 

Simptomi anafilaktičkog šoka obično počinju u roku od 5 do 30 minuta od dolaska u kontakt s alergenom. U nekim slučajevima, simptomi se mogu javiti i nakon više od sat vremena. Upozoravajući znakovi obično se javljaju na više od jednog dijela tijela, a mogu uključivati: osip i crvenilo sa modricama koje obično svrbe, svrbež kože, koprivnjaču, otečeno grlo ili druge dijelove tijela, otežano disanje, kašalj, šmrcanje, nesvjesticu, nadutost, proljev, grčeve u želucu, blijedu ili crvenu boju lica i tijela, anksioznost, tremor, komu. 

U nekim situacijama se simptomi mogu početi javljati i 2-4 sata nakon kontakta s alergenom. Izuzetno rijetko su zabilježeni slučajevi i nakon 12 sati. Smrt može nastupiti nakon nekoliko minuta, sati ili dana kao posljedica oštećenja organa. Rizik je najveći kod osoba koje pate od alergijske astme. 

U 80 posto smrtnih slučajeva dolazi do oštećenja srca. 

Anafilaktički šok kod djece ili anafilaksija kod djece nije učestala pojava. Anafilaktički šok nije čest kod beba mlađih od šest mjeseci, prvenstveno zbog toga što bebe nisu izložene alergenima iz hrane. Potrebno je više izlaganja alergenu da bi došlo do reakcije. 

Nije poznato je li se anafilaksija javljala kod beba koje su imale mjesec dana, kao i kod djece koja do tada nisu bila izlagana nekim poznatim alergenima. Ako vaša beba ili dijete dobije anafilaksiju, odmah potražite ljekarsku pomoć.