O ovoj su temi u "Otvorenom" HRT-a govorili prof. dr. sc. Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, stručnjak za sigurnost dr. sc. Gordan Akrap, dr. sc. Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli te vanjskopolitički komentator Damir Matković.

U Austriji je bilo lako napraviti ovakav napad, a to je jedan od razloga zašto se to tamo dogodilo, govori Marinko Ogorec. Postavlja se i pitanje je li bilo sigurnosnih propusta.

- Teško je dati odgovor, Europa se temelji na ljudskim pravima i slobodama, ako nema dovoljno dokaza prema nekomu, onda se ne može ići na taj način. Pitanje je koja je to razina aktivnosti nekih, da će država doći i reći da je to govor mržnje. Društvo to mora osuditi. Nadam se da će se islamski svijet pridružiti Europi. Ovo nije europski nego globalni problem - pojašnjava stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.

- Ovo povezujem s izolacijom i lošom ekonomskom situacijom, radikaliziraju se mladi ljudi, koji nešto oponašaju, koji pokušavaju naći svrhu - dodaje Branimir Vidmarović.

- Džihadistički terorizam je najglasniji, iako je zapravo jači i desni i lijevi terorizam. Kvaziislamistički terorizam odudara od norme i on nas strahovito plaši. Na koji se način mlade može involvirati u život neke zajednice, da ne traže identitet tamo gdje ga ne treba tražiti - kazao je.

Damir Matković pak ističe da u golemoj većini napade izvode mladi ljudi koji su rođeni u europskim državama te da se postavlja pitanje integracije.

- Bojim se da je o tome sada prekasno razmišljati, Alžirci su došli u Francusku nakon Prvog svjetskog rata. Kada su radnici masovnije počeli dolaziti, nije bilo odgovarajuće politike prihvata. Imate masu mladih ljudi koji nemaju nikakvu profesiju - iznosi Matković razmišljanja o situaciji s terorizmom u Europi.

Dodaje da problemi s terorizmom izviru iz francuske migrantske politike.

Govoreći o sigurnosti ostatka Europske unije usljed ovih napada, Ogorec kaže da niko nije siguran i da se terorizam događa tamo gdje su sigurnosne službe previše liberalne ili previše "slabobudne".

- Zemlje koje su "getoizirale" dio svojega stanovništva mogu očekivati češće napade, ali niti jedna zemlja nije pošteđena - kazao je.

Vezano uz sprečavanje budućih napada u Europi, Vidmarović kaže da je izrazito bitna saradnja među državama te da su bitne i multilateralne veze, naprimjer s Rusijom, jer puno napadača dolazi, naprimje, iz Čečenije.

- Također, EU je počinila kobnu pogrešku što nije, primjerice, u prisniju integraciju primila Tursku. Oni bi bili faktor stabilnosti, a ljudi koji bi se mogli radikalizirati, s obzirom na to da imate jaku muslimansku zemlju u EU, oni bi se mogli osjećati kao da imaju glas u toj Uniji. Na jugu Turske počinju pravi problemi, mačete, noževi, krv koja se prolijeva. Na sjevernoj strani imaju jednu pristojnu Grčku, a na južnoj granici horde i horde džihadista. Usudio bih se reći da je Turska predziđe kršćanstva. Ako bi se bolje surađivalo s Turskom, ona bi mogla postati aktivni pomagač u sigurnosnoj slici Europe - kazao je Vidmarović.

Ogorec se s time ne slaže te dodaje da ne razumije što je mislio reći tezom da je Turska predziđe kršćanstva.

- Turska je na turbulentnom i važnom geostrateškom položaju. Ona nije problem. Ne treba je napraviti problemom - kazao je.

Gordan Akrap ističe da se pitanje vjerskog fundamentalizma neće moći riješiti bez saradnje s Turskom, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Iranom.

Za kraj je Vidmarović u '"Otvorenom" rekao da Interpol sve bolje radi i da terorizam opada i jenjava u Europi.