Osobe za koje je čaša uvijek do pola puna, mogu se veseliti dugom životu.

Pesimisti su, naravno, mogli sve vrijeme pretpostaviti da je tako, ali sada su tu i dokazi koji to potvrđuju.

Studija provedena u Bostonu, pokazuje kako optimistične osobe, za razliku od pesimista, mogu računati na to da će živjeti 85 godina i više. Rezultati su ovisni i o drugim faktorima, poput socioekonomskog statusa, zdravstvenoga stanja, depresije, socijalizacije i zdravih navika, pojasnili su naučnici s Univerziteta Harvard.

"Moramo u obzir uzeti dobrobiti optimizma, kao mogućeg novog oružja, koji će promovirati zdrav život“, navela je Lewina Lee, voditeljica studije. "Što više znamo o promociji zdravog života, lakše je ostarjeti zdravo i živjeti duže“, dodala je.

Naučnici su već znali iz prethodnih radova kako optimistične osobe imaju manje šanse da će se kod njih razviti depresija, bolesti srca i ostale hronične bolesti. No, može li optimizam produžiti život? Lee je analizirala medicinske podatke iz dvije studije, jedna je uključivala medicinske sestre, a druga muškarce, većinom veterane. Analizirao se nivo optimizma, kao i cjelokupno zdravlje i životne navike, poput prehrane, korištenja duhanskih ili alkoholnih proizvoda. Sudionike su zamolili da izjave slažu li se sa stavovima poput „...u neizvjesnim vremenima očekujem najbolje“ ili „...obično očekujem da uspijem u stvarima koje radim“. Ishodi su se mjerili kod žena 10 godina, a kod muškaraca 30 godina te se zaključilo kako najoptimističniji među njima žive i 11-15 posto duže i imaju velike šanse da će doživjeti 85. rođendan.

Nažalost, iz ove se studije ne može procijeniti kako optimizam utječe na dugovječnost, ali možda ti ljudi imaju više motiva da ostanu zdravi pa paze na životne navike.

Klinička psihologinja Natalie Dattilo, iz bolnice "Brigham and Women's Hospital" u Bostonu smatra kako čak i ako ne dolazi prirodno, optimizam se može naučiti. Kako često radi s pacijentima koji su depresivni ili anksiozni, i za njih je čaša uvijek od pola prazna, pokušava proširiti njihove vidike kako bi njihov pogled na svijet i vlastiti život bio pozitivniji.

"Njihovo razmišljanje promatram kroz psihološki mikroskop, a ako to možemo sagledati zajedno, možemo otkriti nove sisteme vjerovanja i tako započeti sa promjenama“, dodaje. Od pacijenata zahtijeva da obrate pažnju kada nastupi negativan pogled na situaciju i da isprobaju neku drugu misao ili stav kako bi vidjeli šta se može promijeniti.

"Osobe koje razmišljaju pozitivno, i dalje su podložne stresu. Oni isto funkcioniraju u našem društvu, ispunjavaju obaveze i skloni su sagorijevanju. Negativne stvari će se i njima dogoditi“, dodaje Lee. Razlika je u tome što će način na koji se bore s problemima, sve promijeniti.

(SB/Ordinacija.vecernji.hr)