Bakalar kaže kako CIK najviše napadaju oni koji osporavaju njegov legitimitet. Centralna izborna komisija, kako kaže, radi sve prema Ustavu i zakonu te smatra da će posao provedbe lokalnih izbora uspješno privesti kraju.

TUŽILAŠTVIMA PRIJAVLJENE BROJNE NEPRAVILNOSTI

Predsjednik CIK-a kaže da su brojne nepravilnosti u vezi s izbornim procesom prijavili tužilaštvima, ali da nema povratne informacije, osim iz Tužilaštva Brčko distrikta, o tome da li će doći do podizanja optužnica i u kojim slučajevima. Prije dvadesetak dana su, uz posredovanje OSCE-a, održani sastanci s glavnom tužiteljicom Tužlaštva BiH Gordanom Tadić i predstavnicima SIPA-e i stvari bi trebale krenuti naprijed, vjeruje Bakalar.

„Imamo nekih 38 slučajeva u tabeli, 24 smo već dostavili, 14 je u pripremi i biće još. Nismo dostavili sve. Dostavili smo dio, ali sada ćemo nakon ovih dogovora i sastanaka koje smo imali sa tužiteljstvima, početi malo masovnije da to šaljemo, a temeljem zahtjeva tužiteljstava ćemo im to dostavljati. Mi smo po Izbornom zakonu BiH dužni da prijavljujemo i s druge strane, dužni smo da sve dokaze o eventualnom počinjenju kaznenog djela brižljivo sačuvamo i da se staramo da ne budu uništeni ili izgubljeni“, kaže predsjednik CIK-a BiH.

CIK TUŽI AGENCIJU ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA BiH

Predsjednik CIK-a za BHRT govori da im je onemogućeno da među građanima provjere Centralni birački spisak kako bi bio dodatno ažuriran i spriječene moguće manipulacije. Onemogućila je to, kaže, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH kada je naredila povlačenje izvoda iz Centralnog biračkog spiska za glasanje u inozemstvu, koji je CIK postavio kako bi javnost u njega imala uvid. Zbog toga je CIK podnio tužbu protiv Agencije.

„Mi i danas dobijamo prijave, uglavnom naših građana o tome da li je zloupotrijebljeno njihovo biračko pravo ili da im je ukraden identitet. Smatrali smo da je to, prvo, dobar metod kako da dođemo do saznanja i sačuvamo ažurnost i točnost biračkog spiska, kako da detektiramo zlouporabe i eventualna kaznena djela i smatrali smo da je izvod nešto što je javnog karaktera, jer to jasno tako piše u Izbornom zakonu“, kaže Bakalar.

ZLOUPOTREBE PRILIKOM GLASANJA PUTEM POŠTE

Željko Bakalar kaže kako je evidentno da je u ovom ciklusu povećan broj prijava i zloupotreba, posebno prilikom glasanja putem pošte. Preporuka je bila da se biračima izvan BiH maksimalno pojednostavi način na koji će se prijaviti i registrirati.

„To je prešlo u jednu ruku u svoju suprotnost kroz činjenicu da ljudi popune taj obrazac i dostave samo kopiju osobne iskaznice ili nekog drugog identifikaciujskog dokumenta, kroz krađe identiteta, ili činjenicu da su ljudi učinili dostupnim kopije svojih dokumenata XY osobama, ili skupinama i došlo je do brojnih zlouporaba. Ono što smo u mogućnosti, to je da se zakonodavac odredi po pitanju glasovanja van Bosne i Hercegovine putem pošte na drugačiji način. Imamo već javne izjave određenih političara da će ići prijedlozi u tom smjeru. Ja se o tome ne bih izjašnjavao. Naše je da provodimo zakon“, kaže Bakalar za BHT 1.

Željko Bakalar pojašnjava da je Centralni birački spisak zaključen 1. oktobra, 45 dana uoči izbora, kako to nalažu zakonske odredbe. To znači da će, kako tvrdi, sve osobe koje su državljanstvo Bosne i Hercegovine dobile nakon tog datuma, moći da glasaju na izborima, ali općim 2022. godine.

U intervjuu za „Jedan“ pogledajte i hoće li biti formiran predmet nakon prijetnji predsjedniku Naše stranke Predragu Kojoviću.