EKONOMISTI ZAGRMILI: Mole MMF da ne daje kredit, Svetlana Cenić kaže: “Od šest aranžmana, do sada su samo prva dva u cijelosti iskorištena”

Prema mišljenju Pavlovića, najbolje bi bilo da kredit uopće ne bude odobren, da se vlasti dovedu u još težu poziciju da ne mogu isplaćivati penzije i socijalne obaveze te da se tako konstatuje koliko posljednjih godina ona nije bila brižna prema privredi i koliko preživljava samo od PDV-a.

  • Ekonomija

  • 23. Nov. 2020  23. Nov. 2020

  • 0

Vijest da Vijeće ministara BiH od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) traži aranžman od čak 1,5 milijardi KM izazvala je serije kritika ekonomske struke i analitičara. Problematiku novog zaduživanja analiziraju ugledni ekonomisti. Situacija je takva da je najlakše tražiti kredit kao kad neko ostane bez posla pa je pitanje da li tražiti kredit ili posao, a lakše je tražiti kredit, ilustrira situaciju ekonomista Zoran A. Pavlović.

"Problem je što se za ekonomiju niko ne brine i niko ne zadužuje. Neznatan dio dosad odobrenih sredstava je otišao za privredu i očuvanje ranih mjesta. Ono što je sigurno je da ovaj kreditni aražman neće biti isti kao prethodni, a moguće je da se postavi povjerenik MMF-a koji će kontrolisati projekte i trošenje tog novca", kaže za Klix.ba Pavlović.

Prema njegovom mišljenju, najbolje bi bilo da kredit uopće ne bude odobren, da se vlasti dovedu u još težu poziciju da ne mogu isplaćivati penzije i socijalne obaveze te da se tako konstatuje koliko posljednjih godina ona nije bila brižna prema privredi i koliko preživljava samo od PDV-a.

"Dodatni problem za BiH je da je pandemija stopirala dolazak dijaspore koja ovdje troši svoj novac, a to je prava transfuzija za ekonomiju. Sad je to većim dijelom izostalo i problem je tim još veći", zaključio je Pavlović.

Za našu državu bi bilo katastrofalno ukoliko bi se odobrio novac prema onima koji su nas doveli u ovo vrlo teško stanje, što se vidi i kroz do sada donesene mjere entitetskih vlasti tokom pandemije koronavirusa, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Dosadašnje iskustvo pokazuje da se neće provesti ključne i neophodne reforme, već će se novac usmjeriti u budžetsku potrošnju. Nije problem u visini zaduženja, već u namjeni, gdje će se taj novac usmjeriti. Nama u ovom trenutku trebaju ekspertske vlade na svim nivoima, s kojima će međunarodni kreditori sarađivati kroz finansijsku i stručnu pomoć te pomoći onim reformskim vladama, zašto ne kantona, koje budu provodile konkretne reforme oporavka. U suprotnom, ukoliko se novac usmjeri u tekuću budžetsku potrošnju, kako bi se održao nivo plata preglomaznog javnog sektora, to je zaduženje naše djece i unučadi", kaže Hadžić.

Prijedlog koji je došao od određenih međunarodnih krugova, da se kredit odobri, ali da se dodijeli samo onima unutar BiH (entiteti, kantoni pa čak i određeni gradovi) koji žele da urade reforme je odličan, smatra ekonomista Draško Aćimović.

"Potrebno je da se nađe modalitet za takvu raspodjelu u kojoj će novac dobiti oni koji se bore za građane i jedini je koji može dovesti do poboljšanja ove tragične situacije u koju su uvedeni građani cijele BiH zbog neodgovornosti Vijeća ministara. Zdravstvo i ekonomija se neće spasiti davanjem bezuslovnog kredita istim ljudima koji su i doveli zemlju u ovo stanje u kojem ne žele smanjiti svoja primanja, troškove, restrukturirati stare kredite, smanjiti broj političkih zaposlenja i sva sredstva usmjeriti u spas građana od pandemije i ekonomske katastrofe", kaže za Klix.ba Aćimović.

Suma od 1,5 milijardi maraka dodatnog kredita vodi građane u BiH u zaduženje neviđenih razmjera od više od 50 posto BDP-a koji je neodrživ za zemlje u razvoju kojima pripada i BiH, koja se može zadužiti maksimalno 35-40 posto, dodaje on te naglašava kako samo razvijene zemlje EU imaju dogovor o maksimalnom zaduženju od 60 posto.

"Svi političari unutar BiH koji se ne dignu protiv ovog zla, bit će saučesnici i građani im to nikada neće oprostiti", zaključio je on.

Korona je stvorila realnu potrebu za zaduživanjem, smatra ekonomskli analitičar Admir Čavalić koji kaže kako je očekivano da će ove godine, ali i narednih nekoliko, doći do trenda rasta međunarodnog duga za Bosnu i Hercegovinu.

"Međutim, pitanje je na koji način se koriste sredstva po osnovu duga, odnosno da li zaduživanje kod međunarodnih kreditora prate i prigodne reforme. Shodno navedenom, smatram da MMF treba pripremiti sveobuhvatan paket strukturnih reformi, uz određene konkretne aktivnosti u vezi s upravljanjem korona-krizom. Date reforme treba da se odnose na rekonstrukciju fiskalnog i velikih socijalnih sistema", kaže on za Klix.ba.

Ovo se posebno odnosi na fiskalno opterećenje rada i zdravstveni sistem, dodaje.

"Potrebno je, u jeku pandemije, potaknuti digitalnu transformaciju i industrijsku zaštitu kod privrede. MMF-ove tranše treba da u potpunositi prate ispunjenje datih uslova. Ekonomske krize su uvijek pravo vrijeme da se rade bolne, ali potrebne reforme. Posebno uslovljavanje se može raditi s entitetom RS koji je u goroj poziciji od FBiH po pitanju duga. Na kraju, zaduživati se samo radi održavanja tekuće budžetske potrošnje nema smisla i u perspektivi smanjuje potencijal ekonomskog rasta", zaključio je Čavalić.

Ekonomistica Svetlana Cenić za Klix.ba kaže kako su, od šest aranžmana, do sada samo prva dva u cijelosti iskorištena, kao i brza finansijska pomoć zbog pandemije.

"Od 2009. godine, započne se aranžman, a kad dođe do izvršavanja reformskih obaveza iz pisma namjere, onda se prekine, pa se ponovo ide MMF-u po pare nakon izvjesnog perioda. Tako će se desito i s ovim. Uzet će se dvije ili tri tranše, onda prekinuti. Kupiće izbore, pa će posle izbora ponovo MMF-u. Ne zaboravite mandat MMF-a da daju pare, pa ih neće odbiti kad ponovo dođu, kao ni ranije. To je standardna manipulacija, koju su uvježbali. Isto će biti i sa parama EU - uzeće pola od 250 miliona eura, a kad dođe do ispunjavanja potpisanog, obustaviti", smatra Cenić.

Podsjećamo, kako je Klix prvi objavio, čak 1,5 milijardi eura će Vijeće ministara BiH tražiti u novom aranžmanu od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a osim iznosa, koji svako malo dodatno raste, novost je da međunardni kreditori žele direktno korespondirati s nižim nivoima vlasti.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...