Rezultati nedavno održanih lokalnih izbora pokazuju da stranke okupljene u nevladinu organizaciju HNS imaju podršku oko 125.000 glasača, dok su stranke koje možemo nazvati probosanskim i bošnjačkim osvojile 750.000 glasova.

Uprkos ovakvom izbornom rezultatu, kadrovima HDZ-a, odnosno nevladine organizacije HNS-a, u državnim i entitetskim institucijama pripada jednak broj mjesta kao i strankama koje su osvojile skoro pet puta više glasova.

Uporedo s tim, ne prestaje svakodnevna priča o ugroženosti političkih prava Hrvata u BiH.

Politički analitičar Denis Čarkadžić u razgovoru za Vijesti.ba kaže kako ustavni i politički sistem Bosne i Hercegovine zasnovan na etničkom, tripartitivnom principu osigurava jednaku raspodjelu zastupljenosti kadrova koji dolaze iz reda konstitutivnih naroda, a njihovu distribuciju u institucije vrše stranke koje su na vlasti.

"Dakle, ukoliko je politički subjekt kojem 'pripadnu' mjesta rezervisana za pripadnike jednog od konstitutivnih naroda dio vladajuće strukture, brojnost i/ili razlika u osvojenim glasovima u okviru bilo koje etničke biračke skupine tu ne igra, i dok je sistem ovakav kakav jeste, nikada i neće igrati bilo kakvu ulogu“, kaže on.

Čarkadžić kaže kako su u takvom političkom sistemu ne može biti govora o ugroženosti.

"Tako, kada se izvrši uvid u zastupljenost kadrova konstitutivnih naroda u državnim i entitetskim institucijama, jasno je da u tom kontekstu ni Bošnjaci ni Hrvati u FBiH, kao ni Srbi u RS te svi skupa na državnom nivoi nisu ni ugroženi i neravnopravni, naprotiv, ali jesu Srbi u Federaciji i Hrvati i Bošnjaci u manjem entitetu“, pojašnjava naš sagovornik.

Naravno, dodaje Denis Čarkadžić, najnezastupljeniji, potpuno marginalizovani i uopšte najugroženiji po svim osnovama i na svim nivoima su građani BiH koje Ustav naše zemlje prepoznaje kao “ostale”, dok su sama prava građanina kao takvog, bilo kako da se izjašnjava, na čitavoj teritoriji naše zemlje minimalna i pod apsolutnom supremacijom prava kolektiviteta, što je u suprotnosti sa vrijednostima osnovnih demokratskih principa.

"Tako, čitava ova matrica koju godinama slušamo u 'ugroženosti' ovog ili onog konstitutivnog naroda u kontekstu zastupljenosti u institucijama je odavno pročitana knjiga. Radi se naime o lažnom narativu koji ima samo jednu svrhu a to je borba za ostvarenje i održavanje uticaja političkih centara moći koji imaju za cilj održavanje statusa quo čekajući šansu za dodatno etniciziranje ustano-pravnog sistema BiH, a suprotno osnovnim demokratskim postulatima koji su pored ostalog BiH preporučeni za usvajanje u preporukama iz Mišljenja Evropske komisije“, kaže Čarkadžić.

On dodaje da se upravo u Mišljenju EK i pratećem Analitičkom izvještaju precizno problematizuje kako sam izbor, tako i raspodjela funkcija ali i sam način odlučivanja na osnovu etničke pripadnosti te nedvosmisleno traži njegovo redukovanje.

"Odavno je jasno da su u BiH svi njeni građani podjednako ugroženi prije svega kriminalnom, korupcijom i nepotizmom, a zatim na ovaj ili onaj način i diskriminisani po više osnova, čemu je potonja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu 'Pudarić protiv BiH' još jedna potvrda, ali i bitan korak ka otklanjanju diskriminacije iz našeg sistema“, ističe on.

Čarkadžić smatra da su rješenja ključnih problema koje BiH ima jasno sadržana u dokumentima iz Brisela ali i niz drugih izvještaja i preporuka ključnih aktera međunarodne zajednice.

"Gledano po prioritetima, odnosno redosljedu njihovih rješavanja, BiH je jasno dato do znanja da u prvom redu treba da stoje zakoni u vezi uspostavljanja vladavine prava, a nakon toga otklanjanja diskriminatorskih elemenata kroz implementaciju presuda Suda u Strazburu i presuda Ustavnog suda BiH te s tim u vezi i redukovanja izbora, raspodjela funkcija i načina odlučivanja na osnovu etničke pripadnosti uz istovremeno zadržavanje zaštite kolektivnih prava i interesa etničkih grupa u BiH", kaže Čarkadžić.

Ukoliko se na ovaj način pristupi rješavanju ovih problema, pitanja o ugroženosti bilo koga i na bilo koji način u BiH jedom i zauvijek nestat će sa dnevnog reda, zaključio je politički analitičar Denis Čarkadžić.