Da broj novozaraženih pada zbog mjera koje je uveo Štab civilne zaštite, smatra Ivan Đikić.

"To je vrlo pozitivan rezultat, mjere očigledno djeluju", rekao je Đikić za N1 televiziju, a to potkrepljuje podatkom da je prije sedam dana u Hrvatskoj sedmodnevni prosjek novozaraženih bio 3.600, a da je s današnjim danom pao na 2.800.

"To je ogroman pad, značajan. Međutim, ono što je jako važno je da se ne fokusiramo samo na novozaražene nego da gledamo preminule. Vidite da u Hrvatskoj taj trend i dalje raste nesmetano", kaže Đikić.

No, da pad broja novozaraženih nije rezultat uvedenih mjera nego kolektivnog imuniteta, smatra Gordan Lauc.

"Iako mi pričamo da smo uveli nove, stroge mjere, te mjere su još daleko blaže od ostatka Europe i mi jesmo smanjili donekle mobilnost ljudi zatvaranjem restorana i kafića, ali to nije imalo tako velik efekt na širenje pandemije, što najbolje vidimo po tome da pod istim mjerama na sjeverozapadu Hrvatske imamo pad, dok u drugim županijama imamo ili rast ili nemamo pad, znači nisu mjere te koje su učinile veliku promjenu u Hrvatskoj i zato, ako ih ukinemo, ne očekujemo da će doći do rasta", kaže o mjerama Lauc.

Dalje ponavlja svoju tezu da je u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji više od 40 posto ljudi već preboljelo Covid, što bi značilo da se izvjesno vrijeme ne mogu ponovno zaraziti, a to smatra jednim od važnijih faktora za usporavanje širenja koronavirusa.

No, tezu o kolektivnom imunitetu Đikić odbacuje, naglašavajući kako su mjere u svim zemljama u kojima su uvedene, djelovale s odmakom, nakon dvije ili tri sedmice.

"Potpuno su neutemeljene i neznanstveno potvrđene bilo kakve najave da postoji određeni postotak kolektivnog imuniteta u široj populaciji, pogotovo ne u Hrvatskoj, pa čak ne ni u Švedskoj. U svim zemljama koje su uvele mjere, one su djelovale s određenim vremenskim odmakom, od dva ili tri tjedna", rekao je Đikić.

Ova dva naučnika ne slažu se ni oko toga imaju li mjere učinka na zaustavljanje širenja virusa ili ne pa tako Đikić navodi primjere Norveške, Finske, a Kine kao najbolji primjer, gdje su mjere postigle željeni učinak, dok Lauc navodi primjere Slovenije, Francuske i Njemačke u kojima strožije mjere nisu donijele željene rezultate.

"Veliko istraživanje u Francuskoj sad u drugom valu je pokazalo da lockdown doista smanjuje širenje virusa u višim i srednjim slojevima društva, dok oni koji moraju svakodnevno raditi za svoj kruh, oni si ne mogu priuštiti da se izoliraju, i virus se i dalje širi. Mjere zabrane koje su horizontalne, na kraju ne poluče nikakav efekt", dodaje Lauc.

I oko sezonalnosti koronavirusa Đikić i Lauc zauzimaju suprotne stavove pa tako Lauc kaže da sada ima više mrtvih nego što ih je bilo tokom ljeta zato što se on tokom zime puno brže širi. Đikić, pak, kaže da su u Hrvatskoj tokom ljeta bili zatvoreni i imali ovoliko kontakata s drugima kao što imaju sada, da bi se virus i tada širio kao što se širi sada.

"Ovdje se ne radi o sezonskom virusu, ovdje se radi o našem ponašanju", tvrdi Đikić. Vjeruje da će u decembru biti 2.000 mrtvih od koronavirusa (u novembru je bilo 1.240) te naglašava da je zato izuzetno važno da se tokom Božića preokrene trend da u januaru ne bi bilo više od 2.000 ili 2.500 umrlih. Lauc, pak, smatra kako će broj umrlih uskoro početi padati.