"Balkan je stoljećima poprište sukoba interesa raznih imperija. Očite su historijske i geografske uloge Rusije i Turske", piše FAZ na početku članka i odmah dodaje kako je u posljednjih desetak godina i Kina sve prisutnija u toj regiji. Već odavno se piše o kineskim interesima u "dvorištu" Europske unije, tvrdi se da se radi o isključivo privrednim interesima, naprimjer o kineskom "preuzimanju" kontejnerske luke u grčkom Pireju, napominje FAZ-ov dopisnik Michael Martens. "To je dobar primjer za to kako se brane kineski strateški interesi u regiji."

Privatizacija nacionalnih dragulja

Bivši njemački šef diplomatije Sigmar Gabriel (SPD) svojevremeno je optužio EU da je dozvolila jačanje uloge Kine na jugoistoku Europe – s obzirom na to da je Grčka tokom finansijske krize bila doslovno "osuđena" na privatizaciju nekih nacionalnih dragulja, poput spomenute luke. FAZ ipak podsjeća da to baš i nije tako, jer je ugovor o privatizaciji Pireja stupio na snagu već tokom mandata bivšeg, konzervativnog premijera Kostasa Karamanlisa, prenosi DW.

Ali, što je s "mekom moći" Kine na Balkanu, pita se FAZ. Njemački list piše kako se u slučaju Rusije i Turske zna da Moskva i Ankara pokušavaju utjecati na javno mnijenje u zemljama regije. Kao primjere navodi "srpski servis moskovske propagandne agencije 'Sputnjik' i turski 'Anadolu' koji objavljuje ponudu na bosanskom".

"Sveobuhvatna razmjena informacija"

Njemačka Fondacija Konrada Adenauera (bliska stranci CDU) dala je istražiti kineski utjecaj na medijskoj sceni na Balkanu. Jedan dio studije je, kako piše FAZ, došao do zaključka da Kina u nekoliko zemalja regije ne igra neku značajniju ulogu, naprimjer u Hrvatskoj, Crnoj Gori ili na Kosovu – čiju nezavisnost Peking ionako ne priznaje. Ali, isto tako postoje spoznaje o nekim drugim stvarima, napominje njemački dnevnik. "U Albaniji od 2019. postoji sporazum o saradnji između državnih radio-televizija, kojim je predviđena razmjena sadržaja, poput kineskih 'dokumentarnih filmova' o kineskom sistemu vlasti, ili čak 'školovanje' saradnika."

FAZ piše da se u Srbiji u okviru bilateralnog sporazuma o saradnji iz 2016. događa "sveobuhvatna razmjena informacija" s Kinezima, koja uključuje i održavanje "kinesko-srpskog medijskog dijaloga". I to očito ima efekta, piše njemački list: "Količina sadržaja u srpskim medijima koji su vezani uz Kinu, proteklih je godina osjetno porasla zbog intenziviranja bilateralne saradnje i spremnosti srpske vlade da te aktivnosti predstavi u pozitivnom svjetlu."

"Diktatura se reklamira na Balkanu"

Izvještaji o Kini su u srpskim medijima gotovo uvijek pozitivni, piše dopisnik FAZ-a. Kineski krediti se predstavljaju kao "investicije", što ipak mnogo bolje zvuči od sirove istine, piše on.

Sličnih primjera ima i u drugim zemljama regije, mnogi balkanski mediji nemaju svoje dopisnike u Kini, a to, kako piše njemački list, "nudi priliku diktaturi da se reklamira na Balkanu, i to tako da sadržaje koje sama producira, stavlja besplatno na raspolaganje" u regiji.

Sve to nema nikakve veze s kritičnim novinarstvom, zaključuje FAZ. A posljedica je "nereflektirano preuzimanje pekinških stajališta", odnosno "neizvještavanje o demokratskom pokretu u Hong Kongu ili progonu Ujgura."

(Index.hr)