“Poslije snažnog podrhtavanja tla, koje je u oktobru pogodilo područje u blizini Seferihisara, u Izmiru, uslijedio je 1621 novi potres, od toga 44 jača od četiri stepena po Richteru. Nakon potresa u Hrvatskoj, ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke ‘predznake’. To su aktivnosti koje su započele 23. decembra s magnitudom 1,3, a nastavile se 28. decembra magnitudama 5,2 i 5.”

Rekao je to turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog Univerzietta, koji je za "24sata" analizirao zemljotres koji je 30. oktobra pogodio Tursku i odnio 117 života, te potres koji je pogodio Hrvatsku 29. decembra i ugasio sedam života.

“Pojava predšokova, predznaka je vrlo važna sa seizmološkog gledišta. Naravno, potresi se ne mogu predvidjeti kad će biti, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava, može se sistem pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi potvrditi istraživanjem isti slučaj”, rekao je prof. Eyidogan i objasnio zašto je Izmir stradao u zemljotresu.

“Velike štete u centru Izmira bile su zbog tri faktora. To su izmirsko zaljevsko područje, koje je smješteno na bazenu koji pojačava potresne valove, neusklađenost sa propisima u vezi sa potresima, značajan dio zgrada sagrađen je devedesetih godina, kad građevinske inspekcije nisu provedene”, pojasnio je prof. Eyidogan i naglasio da je rješenje slušanje struke.

“Odmah nakon potresa postavljeno je 3.020 šatora i podijeljeno 17.263 pokrivača i 10.730 kreveta. Pored toga, uspostavljen je privremeni smještajni kapacitet sa 509 kontejnera”, rekao je.