Može li česta upotreba dezinficijensa za ruke oštetiti kožu? Njemački stručnjak Johannes Knobloch, šef odjela za higijenu Sveučilišnog medicinskog centra u Hamburgu, odgovara niječno.

On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija koronavirusa potpuno bezopasna te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekcijska sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.

No takva pojava nije zamijećena kod virusa, rekao je Knobloch.

Osnovni sastojak većine dezinficijensa je alkohol.

Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa, kaže stručnjak. 

Štoviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, iznimno se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože.

Otprilike 15.000 zaposlenika u Sveučilišnom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni.

Iznimno se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje, kaže njemački stručnjak.

Kirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacije dezinficiraju ruke tri minute.

Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica, kaže. 

Napominje i da je dezinficiranje ruku alkoholom vjerojatno "prijateljskije" prema koži od prečestog pranja sapunom.

I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, a nakon toga bi bilo idealno namazati ruke kremom.