Sigurno znate za „meku“ i „tvrdu“ vodu, ali jeste li ikad čuli za „laku“ i „tešku“ vodu?

Teška voda sadrži veći udio teškog vodikova izotopa deuterija, koji izuzetno štetno djeluje na ljudsko zdravlje.

Takva voda, umjesto dva atoma vodika, sadrži dva atoma deuterija.

Danas gotovo sva voda na našoj planeti sadrži deuterij, i to u koncentraciji od oko 150 ppm ili više.

Voda koja ima manje od 140 ppm deuterija, smatra se lakom vodom ili vodom sa smanjenom koncentracijom deuterija.

Takvu vodu, naprimjer, možete pronaći na sjeveru Kanade, na planinskim masivima i u polarnim dijelovima okeana.

Što je manji udio deuterija u vodi, to je ona zdravija za čovjeka.

Klinička ispitivanja provedena u Rusiji, Japanu i Mađarskoj, pokazala su da već malo smanjenjenivoa deuterija u vodi donosi goleme dobrobiti za zdravlje, dok veća prisutnost deuterija štetno djeluje na zdravlje te razara DNK. 
 

Isti izgled i okus, drugačija svojstva   

Po samom okusu i izgledu, tešku vodu ne možete razlikovati od lake, ali ona ima drugačija svojstva.

Naprimjer, dok obična voda zakuha na 100 stepeni, teška voda počinje kuhati na 101,4 stepena.

Za razliku od normalne vode, koja se smrzava na 0 Celzijevih stepeni, teška voda smrzava se na 3,8 stupeni.

Isto tako, led koji se dobiva od teške vode, tone na dno, za razliku od leda koji se dobiva od obične vode.

Također, vodena para sadrži najmanje nivoe deuterija.

Naučno dokazano: teška voda je toksična!

Tridesetih godina 20. stoljeća, naučnik Gilbert Lewis prvi je predvidio toksično djelovanje teške vode na biljke i druge žive organizme.

Napravio je i eksperiment: stavio je sjemenke duhana u običnu i u tešku vodu. Dok su u običnoj vodi one proklijale nakon dvije sedmice, u teškoj vodi – uopće nisu proklijale.

Biljke koje se zalijevaju teškom vodom, ne rastu, jer deuterij zaustavlja njihovu mitozu.

Također je uočio da povećanje koncentracije deuterija u vodi ometa ćelijske funkcije.

Istraživanja su pokazala da još veće povećanje nivoa deuterija djeluje fatalno, odnosno rezultira smrću živih organizama. Kada 50 posto vode u organizmu čini teška voda, to živo biće umire.

Iako teška voda nije radioaktivna, smrt uzrokovana velikom količinom teške vode u organizmu podsjeća na smrt od zračenja.  

Mnogi naučnici su vjerovali da je deuterij veoma rijedak na Zemlji pa se tim eksperimentima sve donedavno nije pridavala velika važnost.

No, budući da deuterija u našoj krvnoj plazmi ima šest puta više nego kalcija i čak deset puta više nego magnezija, on sigurno utječe na naše zdravlje te svakako zaslužuje da se njime mnogo više bavimo. 

Utjecaj teške vode na zdravlje – od vrtoglavice do ubrzanog starenja

Popijete li, naprimjer, više od jedne šoljice teške vode, velika je vjerovatnoća da ćete osjetiti vrtoglavicu.

Naime, budući da teška voda ima veću gustoću od obične vode, kada popijete malo veću količinu, ona utječe na tekućinu u srednjem uhu, što rezultira vrtoglavicom.

Naučna istraživanja pokazala su da voda koja sadrži deuterij, igra važnu ulogu i u procesu starenja.

Naime, veća koncentracija deuterija ubrzava diobu ćelija, a samim time povećava rizik od nekontroliranih dioba, mutacija i karcinoma.

Također, proteini u ljudskom organizmu za organizaciju svojih struktura koriste vodikove veze. Deuterij stvara mnogo čvršće veze, koje su i energetski zahtjevnije.   

Otkriveno je da veće količine deuterija dovode do oštećenja i mutacija na DNK. Deuterij, također, utječe na oblik molekula i enzima od kojih mnogi sudjeluju u sintezi i obnovi DNK.

Dakle, prisutnost deuterija usporava obnovu DNK, a upravo se starenje dovodi u vezu s akumuliranim oštećenjima i greškama na DNK.

Što su u vašem organizmu niže razine deuterija, to su manja strukturna oštećenja na DNK, a samim time ste i zdraviji i vitalniji.
 

Opasnosti od teške vode za ljudsko zdravlje:

- usporava popravak oštećenja na DNK

- povećava rizik od mutacija na DNK

- ubrzava starenje

- povećava rizik od karcinoma

- ubrzava ćelijsku diobu.

Kroz prirodne procese u našem organizmu smanjuje se nivo deuterija u tkivima i organima.

Međutim, s vremenom, kako starimo, sve više slabi sposobnost tijela da eliminira višak štetnog deuterija iz organizma.
 

Prirodne vode s nižim i višim nivoima deuterija

Na mjestima gdje su veća isparavanja, poput ekvatora i pustinja, nivo deuterija u površinskim vodama je visok (oko 155 ppm).

Na mjestima gdje su manja isparavanja, poput polarnih i planinskih područja, niži je nivo deuterija u površinskim vodama. 

Voda u hladnim klimatskim područjima sadrži manje deuterija nego voda u tropskim krajevima.

Okeani sadrže veće koncentracije deuterija nego svježa voda (naročito Tihi i Atlantski ocean - oko 156 ppm). Polarna okeanska voda sadrži mnogo niže nivoe deuterija.

Na većim visinama voda ima manje deuterija, naprimjer vode planinskog masiva Stjenjaka u Americi (oko 136 ppm).

Kako smanjiti nivo deuterija u organizmu?

Istraživanja su pokazala da se konzumacijom vode sa sniženim nivoima deuterija snižava i koncentracija deuterija u našem organizmu.

Kako biste izbjegli gomilanje deuterija u svom organizmu, pijte pročišćenu, laku vodu.

Konzumacijom pročišćene vode potaknut ćete prirodnu sposobnost organizma da eliminira višak deuterija.