Ukoliko bude postignuta saglasnost da naredni visoki predstavnik bude njemački kandidat Christian Schmidt, procjena Njemačke je da će OHR funkcionisati minimalno dodatne četiri godine da bi se završile zacrtane reforme, saznaju "Nezavisne" od diplomatskog izvora koji je upućen u ovaj prijedlog.

U javnosti su se pojavile špekulacije da bi Schmidt htio da zatvori OHR, što je samo tačno u kontekstu odluke Vijeća za provođenje mira iz 2008. godine da BiH treba da ispuni pet plus dva uslova i cilja kako bi OHR bio zatvoren, a koju su jednoglasno usvojile sve članice PIC-a. Ovo znači da je zadatak svakog visokog predstavnika da radi na ispunjavanju ovih uslova, što znači i na zatvaranju OHR-a.

Tri glavna neriješena pitanja su državna i vojna imovina, kao i pitanje vladavine prava.

Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga i, uz Schmidta, član Odbora za vanjske poslove, potvrdio je za "Nezavisne" da će Njemačka i SAD na zapadnom Balkanu djelovati usaglašeno.

"Pozdravljam prijedlog i radovalo bi me kada bi Christian preuzeo dužnost novog visokog predstavnika s ciljem da se BiH što brže i što bolje pripremi za put u EU. U svakom slučaju, pobjeda Joea Bidena i njegove administracije u Americi znači da će se transatlantska saradnja EU i SAD-a znatno poboljšati, a samim tim će se i budućnost zapadnobalkanskih zemalja lakše rješavati, jer ćemo sinhronizovano djelovati", rekao je za "Nezavisne" Juratović.

Dodao je da je imao sastanak sa Schmidtom, na kojem su razgovarali o BiH i aktivnostima s drugim međunarodnim partnerima na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za članstvo u EU.

Upravo je evropski put BiH važan u kontekstu djelovanja OHR-a, jer je stav evropskih institucija da BiH ne može biti članica EU sa međunarodnim protektoratom. Iako postoje mišljenja da je moguće da BiH nastavi na evropskom putu paralelno uz prisustvo OHR-a, navodi iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU, koje su usvojile sve zemlje članice EU, jasno ukazuju da to nije slučaj.

"Takva obimna međunarodna supervizija je, u principu, nekompatibilna sa suverenitetom BiH, a samim tim i s članstvom u EU. Proces prema zatvaranju OHR-a pokrenut je od 2008. godine, a zavisi od brojnih uslova", navedeno je u mišljenju, koje je objavljeno prije godinu i po dana.

Također, navodno bi i Rusija željela da PIC nastavi s radom i nakon zatvaranja Ureda, ali da o tome nije bilo razgovora, a OHR u BiH trebao bi raditi i naredne četiri godine.