Kako Beograd u London najviše izvozi gume, smrznute maline i sladoled, to znači da su insistiranjem na potpisivanju političkog, uz trgovinski dio, praktično u istu ravan stavili ove proizvode sa Sudom u Haagu, saznaje "Blic".

London je iz pravila trgovine EU izašao 31. decembra, a tog dana je prestao da važi i sporazum Srbije s Velikom Britanijom. Srbija je bila spremna za potpisivanje novog, ali ju je dočekalo iznenađenje.

Time, kako dodaje izvor "Blica" koji je blisko povezan s ovim dešavanjima, Velika Britanija pokušava sanirati posljedice Brexita i zadržati dio političkog utjecaja i prisustva na Zapadnom Balkanu, a koji je izlaskom iz EU izgubila.

Paraf na sporazum s Londonom do sada su stavile samo Sjeverna Makedonija i Kosovo. Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina još nisu potpisale, a epilog je carina na proizvode iz Srbijeu u iznosu i do 20 posto i kritike predsjednika Aleksandra Vučića i ukazivanje na nemar pojedinih ministara.

Za Srbiju je početna verzija bila neprihvatljiva, jer je praktično, kako navodi izvor "Blica", sporazum u početnoj verziji bio replika Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je Srbija već potpisala s Evropskom unijom. Njime se stvarala svojevrsna asocijacija s Londonom, iako se već obavezala na pristup EU.

- U pitanju je svojevrsni presedan, do sada nezabilježen u praksi, da se trgovinski dio spaja i uslovljava političkim dijelom dogovora. Ministarstvo vanjskih poslova dalo je mišljenje da se ugovori potpišu odvojeno, prvo trgovinski, a onda i politički. London, međutim, insistira da se svi dijelovi zajedno potpišu. Velika Britanija je bila tvrda u stavu, “možemo o trgovini, ali kada završimo pregovore o političkom dijelu - objašnjava izvor "Blica".

- Jasno je šta se krije iza toga, Velika Britanija se geopolitički pozicionira i traži način da joj ne isklizne iz ruku politički dio odnosa i prisustva u zemljama Zapadnog Balkana – kaže sagovornik "Blica".

Srbija je SSP potpisala 29. aprila 2008., poslije dvije godine pregovaranja, ali Beograd očekuje brži razvoj situacije u razgovorima s Londonom. Ali, šta je tu sporno?

Prema jednoj od verzija sporazuma, u koju je "Blic" imao uvid, odmah na početku se navodilo da se "stvara asocijacija između zajednice i njenih članova sa jedne strane i Srbije s druge strane”.

- Odlučeno je da to nije prihvatljivo za Srbiju pa je predloženo da se prepravi u "partnerstvo između Velike Britanije i Sjeverne Irske i Srbije". To, međutim, nije bio jedini kamen u cipeli, u sporazumu se našao dio prema kojem se Srbija obavezuje na "punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju", a znamo da je to priča koju je Beograd završio - navodi sagovornik "Blica".

Dalje, predloženi su, između ostalog, dijelovi da su ciljevi asocijacije da podrži napore Srbije na jačanju demokratije i vladavine zakona, da doprinese političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilnosti u Srbiji, kao i stabilizaciji regiona.

Među dijelovima koji su pod znakom pitanja je i onaj koji se odnosi na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a sam London prilikom izlaska iz EU nije ni pregovarao o tome. U prijedlogu se našlo još nešto čemu u trgovinskom ugovoru mjesto nije - sprečavanje i kontrola ilegalnih imigracija.

- Taj dio nije sporan, ali jednostavno, ne pripada dogovorima o trgovini. Zemlje koje još nisu potpisale, Crna Gora recimo, čeka stav EU i da li bi to moglo da ima posledice. EU ne može da zabrani, ali može da postavi pitanje: "Čemu to, imamo SSP, hoćete u EU, nećete u Ujedinjeno Kraljevstvo.” Makedonija je potpisala, jer ima najveći izvoz ka Velikoj Britanji, a Kosovo jer želi da učvrsti odnose s Londonom - napominje ovaj izvor.