Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jučer je na sjednici usvojila Strategiju razvoja FBiH za period od 2021. do 2027. godine. Ovo je jedan od ključnih strateških dokumenata u kojem su definirana četiri prioriteta.

Kako je istaknuo federalni premijer Fadil Novalić, među prioritetne ciljeve ubrajaju se ubrzan ekonomski razvoj, resursno efikasan i održiv razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj i transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor. Također, ministrica finansija Jelka Milićević izjavila je da će se FBiH zadužiti za 1,9 milijardi dolara da bi se, prema njenim riječima, održao rast BDP-a.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da ne bi komentirao stalna zaduživanja, jer je, prema njegovim riječima, svaka polemika o ovoj temi postala suvišna, ali je podvukao kako ga brine činjenica da su u Strategiji predviđene vrlo niske stope ekonomskog rasta. 

- Tamo piše da je planirano povećanje za dva do tri procenta kako bi se održao ekonomski rast. Iznenađuje me da Vlada FBiH ide s tako niskom stopom ekonomskog rasta, pogotovo sada na ovu osnovicu iz 2020. godine, koja je znatno pala. Po toj logici, nama će trebati nekoliko godina samo da se vratimo na predcovid stanje. To su toliko skromne stope ekonomskog rasta i mimo pandemije, a kamoli u pandemiji. Ne da ćemo na ovaj način bilo koga sustići, već ćemo dodatno stagnirati u odnosu na zemlje regije poput Srbije i Crne Gore", kazao je Hadžić.

On upozorava da će ovako niske stope ekonomskog rasta dovesti do samo još većeg egzodusa stanovništva iz naše zemlje, pogotovo nakon što i donesene mjere, koje su trebale ublažiti ekonomske posljedice koronavirusa, nisu pokazale adekvatne rezultate.

- Generalno govoreći, nisam neki optimista da će Vlada FBiH u ovom sazivu bilo šta učiniti što je zacrtala zato što smo bili svjedoci da nisu dali adekvatne mjere u jeku pandemije. Dobili su sredstva MMF-a koja nisu utrošena na pravi način, tj. privreda je dobila samo manji dio tog novca. Sumnjam da Vlada može bilo šta učiniti do 2022. godine, a to se najbolje vidi, ponavljam, u niskom ekonomskom rastu. Mi bez pet ili šest, pa čak i sedam procenata teško da možemo očekivati bilo kakav značajniji pomak koji bi građani trebali osjetiti u rastu plata, penzija i, generalno, ekonomskom napretku - dodao je.

Svi našoj zemlji predviđaju najcrnje scenarije. Faruk Hadžić otkriva postoji li neki recept da se izbjegne takav razvoj događaja ili nam je ekonomska propast neminovna prije ili kasnije.

- Mi smo sada u mnogo težoj situaciji nego što smo to bili na početku pandemije. Tada smo bilježili ekonomski rast. Bio je i u tom periodu neadekvatan, ali je ipak bio rast. Imali smo stalni rast naplate poreza, indirektnih prihoda, a sada smo u situaciji da bilježimo drastičan pad prihoda, iscrpili smo rezerve preduzeća koja su podnijela možda i najveći teret kompletne krize i sada ulazimo u godinu u kojoj nema vakcinacije. S takvim osnovama ne mogu biti optimista da ćemo brzo izaći iz ove krize. No, ako me pitati hoćemo li imati rast u odnosu na prošlu godinu - hoćemo, ali je to sve nužno posmatrati u okviru nove osnovice koju imamo. Nama je BDP značajno pao tako da će nam trebati par godina da se vratimo u predcovid stanje - zaključio je ekonomski analitičar Faruk Hadžić, prenosi "Oslobođenje".