“Danas se, zajedno sa mnogim drugim zemljama, zemlje bivše Jugoslavije suočavaju s novom krizom. Većina zemalja u regiji bori se za dobijanje vakcina protiv koronavirusa, primajući vrlo male pošiljke – ako ih ima. Izuzetak je Srbija koja je rano prihvatila rusku i kinesku vakcinu i koja je već cijepila 15 posto svoje populacije. Ostale balkanske zemlje vidjele su uspjeh Srbije, a okreću se i Rusiji i Kini, koje vide priliku da ostvare svoje ciljeve da prošire svoj utjecaj u regiji na štetu NATO-a, EU i Ujedinjenog Kraljevstva. Kina i Rusija u potpunosti koriste diplomatiju vakcina, isporučujući više od 800 miliona doza širom svijeta kako bi ojačale svoj imidž i ojačale svoj položaj”, piše Helić.

Helić je stava kako Kina i Rusija u potpunosti koriste diplomatiju vakcina, isporučujući više od 800 miliona doza vakcina širom svijeta kako bi ojačale svoj imidž i položaj te upozorava na to da G7 lideri nisu postigli dogovor o podjeli vakcina s drugima.

“Suprotno tome, kada su se lideri G7 sastali prošle sedmice, nisu se složili oko toga trebaju li i kada dijeliti vakcine s drugima. Samo bi Velika Britanija trebala imati stotine miliona viška vakcina, ali sa Zapada nema mnogo znakova strateškog pristupa. Poruka koju ovo šalje je jasna i neizmjerno štetna: ako želite pomoć, obratite se autokratijama, a ne demokratijama; Rusiji i Kini, a ne Zapadu. Izuzev Srbije i Hrvatske, većina zemalja Zapadnog Balkana oslanja se gotovo isključivo na nabavku vakcina putem COVAX-a. Nijedan od njih još nije primio nijednu vakcinu iz programa, što je mnogo kritizirano. Prva vakcina iz programa poslana su tek u srijedu u Ganu u Africi. Ne mora biti tako. Imamo resurse i kapacitet da podijelimo višak vakcina. I mi bismo trebali imati viziju da to učinimo. Čvrsto vjerujem da, iako bismo većinu svog viška trebali posvetiti COVAX-u, trebali bismo koristiti i ono što bi moglo biti dostupno da se poguramo protiv ruskog i kineskog utjecaja”, navodi Helić.

Nekadašnja savjetnica britanskog ministra vanjskih poslova smatra da bi Velika Britanija trebala slijediti primjer predsjednika Trumana od prije sedamdeset godina te da ne bi smjela prepustiti utjecaj u regionu zemljama poput Kine i Rusije. Nestabilnost na Balkanu bi značila nestabilnost za cijelu Evropu te su učinkovito demokratsko upravljanje i zdrave ekonomije u regiji u najboljem interesu Velike Britanije, napominje baronesa Helić.

“Slanje viška vakcina na Balkan demonstriralo bi vladama i stanovnicima regiona da se od Zapada još može mnogo postići. To bi poboljšalo našu reputaciju. I to bi bio snažan podsjetnik da budućnost nije automatski s Kinom i Rusijom, da demokratije čine najjače partnere. Naša vlada voli izjavljivati ​​da smo napustili Europsku uniju, a ne Europu. Podržati zemlje poput Bosne vakcinama bio bi savršen način da se pokaže istinitost te izjave. Pokazalo bi da ostajemo predani – i važni – stabilnosti i sigurnosti na cijelom kontinentu. Sa samo 3,3 miliona stanovnika, Bosna i Hercegovina je mala zemlja. Albanija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija još su manje. Uz naš ogromni višak, bilo bi lako osigurati vakcine koje su im potrebne. Da jesmo, naš doprinos spašavanju života ne bi bio zaboravljen – a pozitivan pogled na Britaniju mogao bi se zacementirati za novu generaciju”, zaključuje baronesa Helić.