NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO: Kakva će biti njemačka vanjska politika nakon odlaska Angele Merkel

Sljedeći njemački savezni kancelar mogao bi biti Armin Laschet ili Markus Söder. Kakva se vanjska politika može očekivati od jednog, a kakva od drugog?

  • Svijet

  • 03. Mar. 2021  03. Mar. 2021

  • 0

„Od saveznoga kancelara se očekuje da je iskusan u vanjskoj i europskoj politici.“ To je novi predsjednik CDU-a i premijer Sjevernog Porajnja i Vestfalije Armin Laschet rekao početkom februara u razgovoru za agenciju Reuters, želeći se tako izdići iznad svog suparnika u borbi za kancelarsku kandidaturu. 

Ali, bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder brzo je uzvratio. Objavio je da je upravo tri četvrtine sata razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i da je utvrdio „veliku podudarnost“ u stajalištima. U razgovoru, vođenom na engleskom, bilo je, između ostalog, riječi o zajedničkim projektima u zračnom prometu i planiranom europskom borbenom avionu. S obzirom na to da su u Bavarskoj sjedišta važnih poduzeća koja se bave vojnim i civilnim zračnim prometom, Söder je time skupio bodove i u vanjskoj politici i u vanjskoj trgovini. A još u oktobru je zahtijevao aktivniju ulogu Njemačke u vanjskoj politici.

Veća uloga Njemačke

To je samo jedan primjer kako se dva konzervativna aspiranta za kancelarsku dužnost pozicioniraju prije nego što do Duhova donesu odluku ko će u ime Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) biti kancelarski kandidat za savezne izbore koji se održavaju krajem septembra ove godine.

Johannes Varwick, profesor za međunarodne odnose na Univerzitetu u Halleu, smatra da pred Laschetom i Söderom nije laka zadaća. „Svaki nasljednik dužnosnice koja ima deceniju i pol vanjskopolitičkog iskustva i koja je očeličena kroz brojne krize, morat će tek naučiti ispunjavati tu ulogu. Istovremeno je težina Njemačke na međunarodnom nivou posljednjih godina znatno porasla i ispod toga neće moći ići nijedan kancelar. Naprotiv, smjena na dužnosti će povećati pritisak da se pozicionira kod ključnih pitanja.“

„Europljanin“ i „neispisan list“

Laschet ima više iskustva u vanjskoj i naročito europskoj politici. Odrastao je u Aachenu, uz tromeđu Njemačke, Belgije i Nizozemske, već rano je razvio svijest kako je važna prekogranična saradnja. I u korona-krizi je Laschet kao predsjednik vlade Sjevernog Porajnja i Vestfalije branio otvorene granice. Od 1999. do 2005. je bio zastupnik u Europskom parlamentu. Tamo se bavio vanjskom i sigurnosnom politikom. I uvijek je zahtijevao više hrabrosti u europskoj integraciji.

Markus Söder nema takvog iskustva. Varwick za njega kaže da je, s obzirom na europsku politiku, „još neispisan list papira“. Thorsten Benner, voditelj "Global Public Policy Institutea" u Berlinu, ide još dalje. Söder „ima malo ili nema nikakve emocionalne veze s europskim projektom i neće se sustezati od oportunističke agitacije protiv Bruxellesa ako mu se to učini politički korisnim“, kaže Benner.

Transatlantska renesansa neće biti besplatna

Ono što je zajedničko obojici političara je veća koncentracija na EU i Francusku nego na SAD. Angela Merkel je 2003. kao predsjednica CDU-a, koji je tada bio u opoziciji, demonstrativno otputovala u Washington i podržala Georgea W. Busha u ratu u Iraku, iako se velika većina Nijemaca, uključujući i saveznog kancelara Gerharda Schrödera iz SPD-a, odlučno tome protivila.

Tokom četiri Trumpove godine, transatlantski odnosi su bili teški. „Amerika je uvijek za nas bila zemlja slobode i demokratije“, žalio se Laschet u govoru kad se natjecao za mjesto predsjednika CDU-a imajući u vidu upad Trumpovih pristaša u Kapitol u Washingtonu u januaru 2021. A Söder je nedavno priznao da je Trumpova vladavina na tešku provjeru dovela njegovu ljubav prema Americi. Obojica sad velike nade polažu u novog američkog predsjednika Joea Bidena. On je na nedavnoj virtuelnoj Minhenskoj konferenciji o sigurnosti poručio partnerima: „Transatlantski savez se vratio.“

Ali, Bidenovo približavanje Europi nije bezuvjetno. On je, naprimjer, kao i njegov prethodnik, zahtijevao da partneri povećaju svoje izdatke za odbranu i preuzmu veću odgovornost u sigurnosnoj politici. Söder se načelno slaže, ali naglašava: „Mi nismo mala djeca. Mi smo partneri, a ne vazali ili podređeni.“ To je Söder izjavio prije nekoliko dana za novinsku agenciju AP. I Laschet podržava cilj NATO-a da članice izdvajaju dva posto svoga BDP-a za odbranu, od čega je Njemačka još daleko.

Söder: "Balans između interesa i vrijednosti"

Prepreka renesansi transatlantske saradnje je njemačka politika prema Kini i Rusiji. Izgleda da i Biden, kao i Trump, smatra da je Berlin zbog trgovinskih interesa previše popustljiv prema vladama tih dviju zemalja.

Glede toga se zacijelo ništa neće promijeniti ni ako savezni kancelar postane Laschet ili Söder. Laschet je, istina, nedavno govorio o „natjecanju sistema“ u kojem se nalazi Zapad s Kinom. Ali, nije htio isključiti sudjelovanje kineskog koncerna Huawei u izgradnji mobilne mreže 5G, na šta Washington gleda vrlo kritično. A Söder je prošlog ljeta u vezi s Kinom u razgovoru za televiziju ZDF rekao: „Najveći izazov njemačke vanjske politike idućih godina čini mi se da će biti pronalaženje pravog balansa između interesa i vrijednosti.“ To nije čvrstoća koju očekuje Washington.

Samostalna politika prema Rusiji

Što se tiče Rusije, i Laschet i Söder su protiv obustave gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, što zahtijeva Washington. Laschet želi, također, da se atentat na ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog, koji on oštro osuđuje, jasno odvoji od pitanja trgovine plinom. A Söder je posjetom Moskvi prije godinu dana nastavio tradiciju bavarskih premijera da vode vlastitu bavarsko-rusku trgovinsku politiku, koju ne opterećuju razlike u političkim mišljenjima.

Bella figura na međunarodnoj pozornici

Politički analitičari ne očekuju bitno drugačiju vanjsku politiku od one koju je vodila Angela Merkel, postao savezni kancelar Laschet ili Söder. Naprotiv, Thorsten Benner vidi kod obojice prije sklonost nastavku dosadašnje politike, pri čemu će, smatra on, naići na prepreke. „S jedne strane s obzirom na to da se kurs Angele Merkel ne može jednostavno nastaviti zbog proturječnosti, a s druge strane zato što će mogući koalicijski partner, naročito ako to budu Zeleni, insistirati na promjeni kursa vanjske politike. Naprimjer, u politici prema Kini gdje je kancelarkina jednodimenzionalna automobilska vanjska politika Njemačkoj nanijela tešku štetu“, kaže Benner.

Varwick zaključuje: „Obojica su politički profesionalci koji dosad nisu imali vanjskopolitička težišta. (…) Ali, obojica će sigurno brzo otkriti vanjsku politiku kao važnu kancelarsku zadaću. Laschet ima više vanjskopolitičkog iskustva nego Söder, ali obojica su dobro umrežena na međunarodnom nivou. I obojica su podjednako sposobna da na međunarodnoj pozornici prave bella figura“, kaže Varwick.

(DW)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...