TUŽITELJICA SARAJLIJA O "ZVUČNIM" PREDMETIMA: O istragama protiv političara, slučaju "Memić", ubistvu policajaca...

O prijavama protiv istaknutih lokalnih političara zbog korupcije, političkim pritiscima, saradnji sa Uredom za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, slučaju "Dženan Memić" i optužbama advokata Ifeta Ferageta na račun institucije na čijem je čelu, o istrazi o ubistvu dvojice pripadnika MUP-a KS... govori Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo.

  • Društvo

  • 19. Apr. 2021  20. Apr. 2021

  • 1

U posljednje vrijeme u fokusu javnosti je nekoliko predmeta protiv istaknutih političara, koji su predmet istrage Tužilaštva Kantona Sarajevo. Ured za borbu protiv korupcije KS je podnio Tužilaštvu krivične prijave protiv jednog aktuelnog i dva bivša općinska načelnika u Kantonu Sarajevo i dva općinska vijećnika zbog "nesrazmjera između prijavljenih podataka i podataka utvrđenih u postupku provjere koju vrši Ured". Iako su te prijave podnesene još u januaru predmeti protiv načelnika još su u fazi provjera. Zbog čega to toliko traje? 

- Zbog svoje stvarne i mjesne nadležnosti, odnosno činjenice da je Sarajevo sjedište brojnih institucija, na federalnom, kantonalnom, općinskom nivou, Tužilaštvo Kantona Sarajeva ima u radu više predmeta nego svih ostalih devet tužilaštava u Federaciji zajedno. Srazmjerno ukupnom broju predmeta imamo i veći broj predmeta protiv političara u odnosu na druga tužilaštva. S obzirom na to da su strateški pravci djelovanja Tužilaštva suzbijanje korupcije, privrednog i organizovanog kriminala, aktuelni predmeti protiv političara vezani za korupciju se prioritetno uzimaju odmah u rad.

Kad je riječ o prijavama protiv četiri načelnika općina i jednog vijećnika u vezi s imovinom, tužioci su odmah reagovali tako što su u svih pet predmeta Uredu za korupciju koordinirano uputili zahtjeve da izvrše dodatne provjere i preduzmu mjere iz svoje nadležnosti. Tužilački rad po ovim prijavama će biti intenziviran kad Ured za korupciju završi svoj dio posla.

Nakon nedavne prijave predsjednika Naroda i pravde Elmedina Konakovića protiv Abdulaha Skake, bivšeg gradonačelnika Sarajeva i Ibrahima Hadžibajrića, načelnika Općine Stari Grad, odmah su saslušani svjedoci i izuzeti telefoni. Čini se da je predmet uzet u rad odmah nakon prijave?

- Strategiju rada u predmetu određuje postupajući tužilac. Tužilac procjenjuje kvalitet informacije i određuje kako će i na koji način provesti radnje dokazivanja. U ovom slučaju se tužilac opravdano odlučio za hitno postupanje radi osiguranja dokaza. Podnosioci prijave su javno najavili podnošenje prijave, te je javnost tako saznala za naše aktivnosti, što ne znači da se i na drugim sličnim predmetima ne radi odmah po prijemu prijave, samo što za to javnost ne sazna.

Koliko ovakvi "zvučni" slučajevi predstavljaju prioritet u radu Tužilaštva KS?

- Predmeti korupcije i organizovanog kriminala su prioritet u radu Tužilaštva. Tužilac koji je raspoređen na odjelu za privredni kriminal i korupciju ima u prosjeku oko 60 predmeta u radu, ne računajući suđenja, dežure, uviđaje i najmanje 1.000 predmeta protiv nepoznatih počinilaca. Postoje i godišnji planovi rada Tužilaštva u kojim se određuju prioriteti, kapaciteti Tužilaštva, te se nastoji kroz organizaciju rada i specijalizaciju tužilaca unaprijediti efikasnost. Mi moramo istovremeno da osiguramo efikasno postupanje u predmetima korupcije, gdje je oštećena država, ali i u pritvorskim predmetima iz nadležnosti opšteg kriminala, predmetima u kojim su djeca i maloljetnici počinioci ili oštećeni, ratnim zločinima, izbornim i računarskim prevarama, predmetima protiv zdravlja ljudi, trgovina ljudima, predmetima u kojim je oštećen obični građanin zbog džeparenja na ulici, nanošenja tjelesnih povreda, nasilja u porodici, prijetnji i slično.

Da li Tužilaštvo trpi političke pritiske kako bi te predmete što prije uzelo u rad jer takav se utisak stiče u javnosti nakon ovih dešavanja?

- Ako je tužilac osoba sa dovoljno integriteta i želje da ga očuva, onda bilo kakvi vanjski utjecaji i ako budu pokušani nemaju efekta. Pri tom se ne može zanemariti činjenica da određeni predmeti koji uznemire javnost predstavljaju dodatnu obavezu Tužilaštvu da kroz efikasno procesuiranje što prije odgovorimo na pitanje da li ima krivičnog djela i ko su počinioci. U dijelu medija se neosnovano tužioci predstavljaju kao osobe koje zataškavaju zločine, montiraju slučajeve, što svakako ne doprinosi jačanju povjerenja u tužilaštva niti čini ovaj poziv atraktivnim kao ranije.

Smatram da sudska kontrola u fazi istrage, potvrđivanja optužnice, kontradiktorno suđenje, žalbeni postupak, nadzor višeg tužilaštva, ustavna kontrola rada, disciplinski tužilac, predstavljaju adekvatne mehanizme za kontrolu zakonitosti postupka i garant su da će tužilačke odluke biti od više profesionalaca svestrano preispitane i eventualne zloupotrebe svedene na minimum. Ne treba potcijeniti ni ogromnu nadzornu ulogu medija, nevladinih organizacija i ombudsmena. Ono na čemu insistiramo jeste profesionalan pristup, timski rad i donošenje zakonitih odluka u skladu sa prikupljenim činjenicama i dokazima.

S druge strane, čini se da, nakon što se saopći da je predmet formiran i pokrenuta istraga, mjesecima se ništa ne dešava. Zbog čega je to tako? Da li se ti predmeti "guraju u ladice" ili se na njima aktivno radi?

- Mi od javnosti ne skrivamo podatak da je neka prijava zaprimljena kad mediji traže potvrdu takve informacije. Dešava se da podnosioci prijava ne razmišljajući o interesu istrage jave medijima da su podnijeli prijavu i od tog momenta kreće interes za predmet, koji obično traje u fazi istrage.

S aspekta prava i struke, istraga se naređuje kad postoje osnovi sumnje da je krivično djelo počinjeno. To praktično znači da od momenta prijema prijave do donošenja naredbe o sprovođenju istrage može proći određeni period u kojem tužilac prikuplja informacije jer one inicijalne nisu dovoljne za pokretanje istrage niti za izdavanje naredbi od strane suda. Dakle, ne stoji konstatacija da se na predmetima ne radi i da se mjesecima ništa ne dešava, nego tužilac bez medijske pompe radi svoj posao.

Generalno, suočavamo se sa izazovom balansiranja između očuvanja tajnosti istraga i otvorenosti s javnošću i svakodnevno procjenjujemo da li je u javnom interesu da se oglašavamo i demantujemo (dez)informacije koje se pojave u medijima.

Koliko je u Tužilaštvu KS trenutno takvih predmeta i koliko njihovo rješavanje u prosjeku traje?

- KTKS ima ukupno oko 8.000 živih predmeta, ne računajući predmete protiv nepoznatih počinilaca. Od tih 8.000 predmeta, 6.300 je iz nadležnosti općeg odjela (u prosjeku 300 predmeta po tužiocu), a oko 1.400 iz nadležnosti odjela za privredni kriminal i korupciju (u prosjeku oko 60 predmeta po tužiocu). Prosječan period rješavanja svih predmeta u 2020. godini je bio 333 dana.

Da li Tužilaštvo ima rokove u okviru kojih mora riješiti te ili bilo koje druge slučajeve?

- Postoje zakonski rokovi za okončanje istrage, te optimalni i predvidivi rokovi za okončanje predmeta koji su propisani od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Momenat okončanja istrage u okviru tih rokova diktira stanje u spisu. Ured glavnog tužioca vrši nadzor nad efikasnim postupanjem tužilaca u prioritetnim predmetima koji su od posebnog značaja, te starim predmetima. Svakako, odlazak tužilaca iz tužilaštva na druge poslove, i s tim u vezi duge konkursne procedure za popunjavanje upražnjenih pozicija, ne doprinose ispunjenju rokova i efikasnijem rješavanju predmeta.

Postoje li sankcije za tužioce koji ne rade aktivno na rješavanju slučajeva i koje su?

- Neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi sa vršenjem dužnosti tužioca može se tretirati kao disciplinski prekršaj. Nekad postoje opravdani razlozi za kašnjenje jer se predmet dugo nalazi na nekom kompleksnom vještačenju, ili se radi o postupku po međunarodnoj pravnoj pomoći, osumnjičeni ili svjedok su nedostupni, promjenio se tužilac i sl. Disciplinski postupak pokreće Ured disciplinskog tužioca, a o kaznama odlučuju disciplinske komisije VSTV-a. Kazne propisane Zakonom o VSTV su javna opomena, pismena opomena, smanjenje plaće za iznos od 50 posto do jedne godine, privremeno ili trajno upućivanje u drugo tužilaštvo, premještanje sa mjesta glavnog tužioca ili zamjenika na mjesto tužioca i razrješenje od dužnosti. Interno nastojimo da iskoristimo tužilačke kapacitete na najoptimalniji način kako bi fokus bio na kvalitetu i većem broju optužnica u značajnijim, težim predmetima, a ne na statistici koja bi se osiguravala na lakšim predmetima.

Da li međusobne optužbe, odnosno podnošenje prijava političara jednih protiv drugih Tužilaštvu pomaže ili odmaže u njegovom radu?

- Međusobne optužbe političara nemaju utjecaja na kvalitet našeg rada, osim što se povećava broj predmeta i troše resursi na provjere navoda iz svih prijava. U 2020. godini 30 posto slučajeva završeno je podizanjem optužnice, a oko 70 posto je bilo odluka da se istraga neće provoditi i naredbe o obustavi istrage. Procenat odustanaka od krivičnog gonjenja ukazuje da se puno tužilačkih resursa troši na predmete u kojim na kraju ne bude osnova za podizanje optužnice jer se u istrazi ne prikupi dovoljno dokaza za optuženje ili se utvrdi da se ne radi o krivičnom djelu.

Ured za borbu protiv korupcije KS redovno se "pohvali" kako Tužilaštvu proslijedi prijave protiv određenih osoba. Koliko su te prijave kvalitetne/korisne, odnosno koliko je takvih prijava dosad bilo, a koliko ih je uzeto u rad? Koliko ih je rezultiralo podizanjem optužnice?

- Saradnja sa Uredom za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS je veoma dobra. Mi smo opredjeljeni da ona bude još bolja i da rezultira većim brojem optužnica jer shvatamo njihov značaj i napore koje ulažu u borbi protiv korupcije te da uživaju povjerenje međunarodne zajednice i javnosti. Važno je naglasiti da Ured za korupciju nema operativnu nadležnost ni svojstvo ovlaštenih službenih lica, te njihova ograničenja po pitanju kadrovskih kapaciteta. S druge strane, Ured za korupciju ima specifična zakonska ovlaštenja kad je u pitanju imovina javnih dužnosnika i pristup vrijednim bazama podataka, zbog čega je nužno uspostaviti bolju saradnju između Ureda i policijskih agencija, kako bi se Tužilaštvu dostavljale što kvalitetnije informacije koje su već prošle određenu operativnu provjeru.

Fokus našeg zajedničkog rada stavljamo na predmete iz izvorne nadležnosti Ureda za korupciju, kojih je otprilike jedna trećina u odnosu na ukupan broj prijava koje nam dođu iz Ureda. Ostale prijave su informacije od građana koje Ured samo proslijedi Tužilaštvu. Broj prijava iz Ureda u odnosu na ukupan broj naših predmeta je manji od jedan posto, tako da trenutno među 1.400 predmeta na odjelu za korupciju imamo oko 70 predmeta koji su formirani po prijavama Ureda. Predmeti se odnose na krivotvorene diplome uposlenika u javnom sektoru, nezakonitosti u zapošljavanju, neprijavljenu imovinu i druge nepravilnosti, te se u svim predmetima aktivno preduzimaju radnje.

Do sad je mali broj njihovih prijava rezultirao optužnicom, ali iako nije bilo osnova za dalje vođenje krivičnog postupka, u nekim slučajevima su pokrenuti prekršajni, disciplinski ili upravni postupci, jer se radilo o informacijama koje su upućivale na ove vrste odgovornosti a ne na krivičnu.

Kakav je status tog predmeta u Tužilaštvu KS nakon što je istraga okončana i donesena tužilačka odluka, odnosno podignuta optužnica, pa kojoj će sada odlučivati Vrhovni sud FBiH? Da li Tužilaštvo može i da li poduzima još kakve radnje kada je u pitanju taj slučaj?

- Predmet protiv Ljube i Bekrije Seferovića zbog krivičnog djela teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja je po uvaženoj žalbi KTKS pred Vrhovnim sudom FBiH. Pred tim sudom nadležno je da postupa Federalno tužilaštvo Federacije BiH, tako da KTKS do konačne odluke Vrhovnog suda FBIH nema nadležnost u ovom predmetu.

Činjenica je da advokat oštećenih Ifet Feraget, kao i sam oštećeni Muriz Memić mjesecima, pa i godinama iznosi primjedbe na račun svih tužilaca koji su se na bilo koji način našli u dodiru sa tim predmetom. Zbog čega se Tužilaštvo o tim navodima nikada nije javno očitovalo? Da li oštećeni, preciznije njegov advokat, u ovom slučaju ima pravo da se ponaša tako kako se ponaša i u javnost iznosi detalje iz istrage, dok s druge strane izostaje bilo kakva reakcija?

- Optuženi i oštećeni mogu da komentarišu predmete u medijima i da koriste javni prostor. Advokati po Kodeksu advokatske etike u toku krivičnog postupka ne smiju davati izjave sredstvima javnog informisanja kojima bi se moglo na nedopušten način, a naročito stvaranjem određenih dojmova u javnosti, utjecati na tok i ishod krivičnog postupka. O kršenju Kodeksa advokatske etike nadležna je da odlučuje Advokatska komora koja do sada, koliko mi je poznato, nije reagovala.

Da li biste zbog zaštite digniteta institucije kojom rukovodite trebali stati iza rada tih tužilaca? Zbog čega se ne reagira?

- Svjesna sam da je ovaj predmet doprinio lošijoj percepciji građana o radu Tužilaštva. Činjenica je da je Dženan Memić stradao u februaru 2016. godine i da sam se sa predmetom upoznala dolaskom na poziciju glavne tužiteljice u junu 2019. godine kad je bio u toku ponovljeni sudski postupak. U medijima se nisam eksponirala po pitanju ovog predmeta iz nekoliko razloga. Prvi, tužioci po Kodeksu tužilačke etike ne smiju iznositi komentare u javnost o aktuelnim predmetima. Nadalje, fokusirali smo se na suđenje gdje smo javno iznosili svoju argumentaciju i dokaze na kojima zasnivamo optužbu.

Pored toga, vodilo se računa o emocijama porodice oštećenih i izbjegavanju javne polemike. Poštujući Kodeks i interese istrage nismo komentarisali rad Tužilaštva BIH koje se javno oglasilo da vodi istragu o istrazi. Istovremeno, nastojali smo osigurati transparentnost u radu kroz objavljivanje svih sudskih odluka iz predmeta oštećenog Dženana Memića na zvaničnoj web stranici, dajući saopćenja za javnost o aktivnostima tužilaštva za vrijeme suđenja, te odgovorima na zastupnička pitanja u vezi sa predmetom. Važno je naglasiti da su se po službenoj dužnosti provjeravale sve nove informacije o predmetu do kojih se dolazilo iz medija i drugih izvora.

U interesu je ovog Tužilaštva da se utvrdi istina, da dobijemo sudski epilog, odluku Vrhovnog suda Federacije BiH kao i odluku Tužilaštva, odnosno Suda BiH.

Dvije i po godine su prošle od ubistva dvojice pripadnika MUP-a KS Adisa Šehovića i Davora Vujinovića. Istraga se, po svemu što je dosad javnosti poznato, nije pomakla "s mrtve tačke". Kao osoba na čelu institucije koja vodi istragu u ovom predmetu možete li mi reći kako je moguće da se ni nakon dvije i po godine istrage ne zna ko su ubice pripadnika MUP-a KS? Da li ima ikavih pomaka u istrazi?

- Od dana izvršenja krivičnog djela ubistva sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, policijski službenici MUP-a KS u saradnji i pod nadzorom postupajućih tužiteljica Tužilaštva KS, svakodnevno i u kontinuitetu rade na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela kao prioritetnog.

U javnosti su plasirane razne teze, a jedna od njih je da su u slučaj ubistva sarajevskih policajaca čak umiješani i neki pripadnici MUP-a KS. Da li je Tužilaštvo u sklopu istrage koju vodi ikada vršilo provjere u tom pravcu i ukoliko jeste, koji je rezultat tih provjera? Ko je sve uključen u istragu ovog slučaja? Šta je, prema postupajućim tužiocima koji rade na ovom predmetu, ono što im najviše otežava ovu istragu?

- Radi se o kompleksnoj istrazi, gdje je pored MUP-a KS koji je nosilac aktivnosti u istrazi, kroz razmjenu operativnih saznanja, provjere, saslušanja, analize i vještačenja, ostvarena saradnja i sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu, Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a, Upravom za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske i Federalnom upravom policije, Obavještajno-sigurnosnom agencijom u razmjeni podataka, INTERPOL-om i EUROPOL-om, te sa osam država i to: SAD, Kanada, Njemačka, Velika Britanija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora.

Prema trenutnom stanju u spisu, postoje tragovi koji upućuju na izvršioce i mi nastavljamo rad.

Koliko ste generalno zadovoljni rezultatima rada Tužilaštva KS?

Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo može biti zadovoljno jer smo i u 2020. godini koja je prošla u znaku pandemije koronavirusom održali kvantitet i kvalitet na zavidnom nivou, imali značajne rezultate na polju oduzimanja nelegalno stečene imovine, te smo opredjeljeni da svojim rezultatima, stručnošću i profesionalizmom vraćamo povjerenje građana u rad ove pravosudne instituicije.

Autor: Meldiana Mulaosmanović/Faktor

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...