Ovo je najtužniji dan u godini za sve hrišćanske vjernike. Ovim činom Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst i time primio sve grijehove čovječanstva na sebe.

Kao što je Hristos prorekao na Tajnoj večeri, prije petka ujutro apostol Petar se, u strahu da i njega ne zatvore i kazne, tri puta odrekao svog Gospoda. Shvativši šta je uradio, odmah se pokajao u gorkom plaču. Izdajnik Juda, kad je saznao da je Isus osuđen na smrt, mučen grižom savjesti, objesio se.

Na Veliki petak crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću.

Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Razapni ga!” Zatim nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade.”

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom danas će u Staroj crkvi u Sarajevu služiti Carske časove u 9 sati, a u Sabornoj crkvi Večernje bogosluženje s iznošenjem plaštanice i statije u 17 sati, prenosi BHRT. 

Na Veliki petak se ne služi liturgija. Strogo se posti. Običaj je da se farbaju vaskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Umjesto toga, vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje se drvenim klepetalima.

Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja s krsta tijela Gospodnjeg. Tada se na posebno ukrašen sto, ispred oltara koji predstavlja Hristov grob, iznosi plaštanica.

Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepetala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu.

Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vjernici u tišini dolaze na cjelivanje sve do subote uvečer, uoči Vaskrsa, koji se slavi od ponoći. Tada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.

Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet. Njegova smrt je uvod u radost vaskrsenja koje Pravoslavna crkva ove godine obilježava u nedjelju, 2. maja. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već Carski časovi sa čitanjem dijelova Jevanđelja o događajima u dane stradanja.